Posljednjih nekoliko godina razgovor o robotima i poslovima koje će oni obavljati ili već obavljaju snažno se fokusirao na to kako će automatizacija koju roboti donose, neminovno utjecati na smanjenu potrebu za ljudskom radnom snagom. Mnogi spekulativni članci, studije i izvješća gotovo univerzalno zaključuju kako je dio globalne radne snage u opasnosti. Danas u nekoliko gospodarskih sektora, roboti već uvelike odrađuju ljudski posao, što se posebno vidi u radu skladišta gdje roboti već rade uz bok ljudima.
Stoga nije čudno da se skladišni radnici boje za svoje poslove. Već godinama slušaju kako će roboti odrađivati njihov posao brže i jeftinije, a s obzirom na vještine koje posjeduju teško će doći do novog zaposlenja, što opravdava njihov strah.
>>>Hrvatski robot-neurokirurg RONNA G4 pobijedio jaku konkurenciju u Londonu
Od 2014. godine tvrtka Fetch Robotics naveliko implementira svoje flote mobilnih robota po skladištima diljem svijeta. Ovi roboti koji izgledaju kao male platforme na kotačima pomažu radnicima pri odabiru i preuzimanju materijala te ih voze i razvrstavaju po skladištu. Time se, za skladišne radnike eliminira teško dizanje i hodanje po skladištima koja se mogu prostirati na zavidno velikim površinama. S robotskom pomoći, ljudski posao postaje učinkovitiji, tvrde iz Fetch Roboticsa, a prenosi World Economic Forum.
„Naši roboti su pomak prema automatizaciji suradnje, ali oni nikako nisu prijetnja ljudskim radnicima. Iz iskustva znamo da logističke tvrtke prihvaćaju našu tehnologiju s ciljem da svoje ljudske radnike učine produktivnijima, nikako da ih zamjene u potpunosti“, kažu iz tvrtke Fetch Robotics.
Uvođenje robota na radna mjesta je dinamičan i složen pothvat, a iako može započeti s nervoznim radnicima koji se boje za svoja radna mjesta, krajnji rezultat je sretnije skladište sa zdravijim ljudima.
Donosimo vam pet faza kroz koje treba proći kada tvrtka najavi robote na radnom mjestu.
1. Faza– strah
Kada se tvrtka odluči za „robotsko“ rješenje prva faza koja se javlja kod radnika je – strah. To je sasvim razumljiva reakcija s obzirom na ugled koji roboti imaju. Međutim, većina tvrtki preuzima proaktivan pristup pomažući svojim zaposlenicima da točno razumiju zašto se robot uvodi i na koji način će im on u poslu pomoći, što će točno raditi, a što će i dalje ostati na samom radniku.
2. Faza – razumijevanje
Nakon straha koji je neminovan uslijedit će razumijevanje. Još uvijek postoji strah, ali ne od gubitka posla, već od tehnologije. To je puno blaža opcija jer nakon što se upoznaju s novom tehnologijom i kada vide da to nije „bauk“, stvari počinju sjedati na svoje mjesto. Roboti su suradnici, a ne otimači – kada se to prihvati, strah radnika u potpunosti nestaje i dolazi se do novog stadija.
3. Faza – znatiželja
Treći stadij je znatiželja koja se javlja vrlo brzo, nakon samo nekoliko sati, kada robot dospije u skladište. Kada ih zaposlenici upoznaju, kada shvate što i kako rade, počinje treća faza. Kako su roboti potpuno autonomni i djeluju bez fizičke kontrole, radnici počinju s eksperimentiranjem. Postavljanje prepreka robotu, naglo iskakanje pred robota i slično. Sve u nadi da će ovaj nešto „zeznuti“, što se ipak ne događa, ali je zabavno gledati.
4. Faza – tolerancija
Nakon što se radnici naviknu i završe s podmetanjem nogu robotu, počinje faza tolerancije. Ona korelira s povećanjem stope upotrebe i produktivnosti, budući da zaposlenici počinju koristiti robota te na njega u ovoj fazi gledaju kao alat.
5. Faza – zadovoljstvo
Posljednja faza je zadovoljstvo gdje roboti postaju, ne samo alati, već i suradnici koji su sastavni dio skladišta. Kada se dođe do ove faze, roboti već imaju i imena, pripisuju im se ljudske osobine ili emocije, te se počinju tretirati kao pravi suradnici ili čak kolege.