Prošle godine doktoriralo je 646 kandidatkinja i kandidata, najviše ih je akademski stupanj doktora znanosti steklo na Sveučilištu u Zagrebu - više od 63 posto, a većinu od 55 posto novih doktora znanosti čine žene, podatci su koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske.
Od ukupno 646 novih doktora znanosti u 2016. na Sveučilištu u Zagrebu doktoriralo je 67,3 posto kandidata, na Sveučilištu u Splitu 11,1 posto, na Sveučilištu u Osijeku 10,4 posto, akademski stupanj doktora znanosti na Sveučilištu u Rijeci steklo je 7,4 posto kandidata, na Sveučilištu u Zadru 3,3 posto, a na Sveučilištu u Puli - Pola 0,5 posto kandidata. Udio žena doktora znanosti jest 55 posto.
Najviše doktorskih disertacija bilo je iz područja biomedicine i zdravstva 27,6 posto, slijedi područje društvenih znanosti s 19,8 posto, pa područje tehničkih znanosti sa 17,6 posto, te područje humanističkih znanosti s 12,5 posto, područje prirodnih znanosti s 11,5 posto, te područje biotehničkih znanosti sa 7,1 posto. U interdisciplinarnim područjima bilo je tri posto doktorskih disertacija, a najmanje doktorskih disertacija bilo je iz umjetničkoga područja, odnosno 0,9 posto.
Prosječna starost doktora znanosti je 38,1 godina i podjednaka je za žene i muškarce
Prosječna starost doktora znanosti bila je 38,1 godina i podjednaka je za žene i muškarce, a modalna skupina, odnosno skupina s najvećom frekvencijom, jest od 30 do 34 godine.
Prije stupnja doktora znanosti 18,3 posto kandidata steklo je akademski stupanj doktora znanosti, a od ukupnoga broja doktora znanosti koji su prije toga stekli akademski stupanj magistra znanosti 81,4 posto magistriralo je u Republici Hrvatskoj, a 18,6 posto izvan Hrvatske.
Najveći broj novih doktora znanosti zaposlen je u djelatnosti obrazovanja - 43,8 posto, u djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi zaposleno ih je 23,8 posto, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 9,6 posto, a u djelatnosti javne uprave i obrane, obveznoga socijalnog osiguranja 4,3 posto. U svim ostalim djelatnostima zaposleno je 13,9 posto doktora znanosti, a nezaposleno je 4,6 posto novih doktora znanosti.
Troškove doktorskoga studija i postupka stjecanja doktorata sami su platili 43,3 posto doktora znanosti, za njih 38,6 posto troškove je platio poslodavac, za 13,5 posto novac je izdvojen iz državnoga proračuna, a u kategoriji ostalo je 4,6 posto novih doktora znanosti.