Kada izvadite krv ili obavite bilo koju drugu medicinsku pretragu kod privatnika, ne smije vam za tu zdravstvenu uslugu biti naplaćen porez. Barem tako kaže zakon. Međutim, u Hrvatskoj volimo onu izreku ‘pravila su tu da se krše‘. Jedna naša institucija pogrešno je protumačila zakon, tvrdi struka, i sada građani ispaštaju, a da toga nisu ni svjesni. Ispaštaju i poduzetnici u zdravstvenom biznisu.
Donosimo priču što je tu pošlo po krivu i kako bi bockanja po venama i novčanicima građana i poduzetnika mogla postati bezbolnija.
- Zakon o PDV-u je propisao da su medicinske usluge oslobođene PDV-a neovisno o pravnom obliku pružatelja usluge, ali Porezna uprava tumači da ako zdravstvenu uslugu pruža trgovačko društvo, dakle neki d.o.o., onda zdravstvena usluga ipak nije oslobođena PDV-a jer se trgovačka društva osnivaju radi ostvarivanja dobiti. To znači da kad pacijent odlazi izvaditi krv u privatni biokemijski laboratorij, koji je osnovan kao d.o.o., jer mu primjerice zbog radnog vremena ne odgovara odlazak u dom zdravlja u vrijeme predviđeno za vađenje krvi, on će morati platiti PDV na istu uslugu koja je u domu zdravlja oslobođena od plaćanja PDV-a - tumači za Lider odvjetnica Dora Ljevar.
[caption id="attachment_379296" align="aligncenter" width="670"]
Dora Ljevar[/caption]
Zašto se krši zakon?
Različit porezni tretman privatnih zdravstvenih poliklinika i ordinacija ovisno o tome jesu li osnovane kao ustanove ili trgovačko društvo izrijekom se kosi s važećim Zakonom o PDV-u, piše dr. s. Nevia Čičin-Šain u časopisu Pravo i porezi. Pravnica sa zagrebačkog Pravnog fakulteta u tom članku objašnjava što je dovelo do sadašnje prakse i kako je presudnu ulogu imala promjena mišljenja Porezne uprave koja je u prvom mišljenju interpretirala zakon ispravno da bi samo tri tjedna kasnije, 30. siječnja 2017. donijela novo mišljenje koje je dijametralno suprotno onom prvom i zahvaljujući kojem su poliklinike i privatne ordinacije oformljene kao trgovačka društva stavljene pod režim naplate PDV-a.
- Ne samo da se tim tretmanom pogrešno oporezuju djelatnosti od socio-ekonomske važnosti i javnog interesa (...) čime se krše prava građana na dostupnost zdravstvene zaštite, ne samo da se krši načelo fiskalne neutralnosti jer se dva ekonomska operatera koja se bave istim djelatnostima porezno različito tretiraju samo zbog oblika u kojem se obavlja usluga, nego se naposljetku krši samo pravo Europske unije zbog čega bi Republika Hrvatska mogla snositi novčane kazne - piše Čičin-Šain apelirajući na Poreznu upravu da promijeni svoja stajališta.
Budući da je otada prošlo nekoliko mjeseci, čini se da apel nije uspio. Porezna uprava ostala je pri svom mišljenju, a na Liderove upite hoće li ih ponovno razmotriti nije ponudila odgovor.
Biznis strana priče
Ovakva situacija nije baš zadovoljavajuća jer se privatne ordinacije, poliklinike i biokemijski laboratoriji ne žele dovesti u situaciju da plaćaju kazne za nepoštivanje propisa, a postoje dvije različite interpretacije zakona. Tako da se šutke prihvaća tumačenje Porezne uprave kao ispravno.
- Gotovo je nemoguće dobiti jasno i jednoznačno mišljenje o PDV-u i biti sto posto siguran da je tumačenje dobro. U jednom trenutku angažirali smo puno različitih savjetnika i dobili nekoliko različitih mišljenja. Na kraju smo mi kao ustanova oslobođeni plaćanja PDV na zdravstvene usluge koje pružamo. Naravno, jako pazimo jer bih ja htjela da je sve prema zakonu, a ponekad je to teško ako ne možete jednoznačno znati što se točno od vas traži - ispričala nam je Hana Breyer Priselac, ravnateljica Poliklinike Breyer.
[caption id="attachment_379297" align="aligncenter" width="671"]
Hana Breyer Priselac, Foto: Breyer.hr[/caption]
Ističe kako su kao ustanova ponekad u boljoj poziciji od trgovačkih društava jer su zbog oslobođenja od PDV-a konkurentniji s cijenama usluga.
- S druge strane, kad kao ustanova idemo u investiciju, na primjer, u preuređenje prostora, ili kada kupujemo reagense bez kojih ne možemo raditi, onda smo u minusu jer ja za njih uredno platim državi PDV, a za njega ne dobijem povrat - navodi prednosti i mane poreznog tretmana privatne zdravstvene ustanove Breyer Priselac.
Upravo to problem je koji apostrofiraju i ostale ustanove s kojima smo razgovarali.
Iz Poliklinike Radiochirurgia Zagreb, koja ne naplaćuje PDV za svoje usluge, kazali su nam kako smatraju da je PDV poželjan za ustanove koje imaju velike investicije zbog mogućnosti poreznog odbitka.
Jednaki uvjeti poslovanja
- Svi pravni subjekti trebali bi, bez obzira radi li se o trgovačkom društvu ili ustanovama, imati jednake uvjete poslovanja. Trgovačka društva koja se bave drugim djelatnostima (od proizvodnje brodova, madraca, namještaja do prodaje IT usluga), imaju pravo na povrat poreza na dodanu vrijednost, za razliku od ustanova, koje u ovom slučaju, iako plaćaju porez na dobit, nemaju tu mogućnost, već im taj PDV opterećuje poslovanje - kazao je na tu temu Ivan Rajković, predsjednik Uprave Medikol Grupe.
Pojašnjava kako odlaskom u trgovinu ili automehaničaru uredno za robu i usluge uplaćujemo PDV, a korisniku usluge u zdravstvenoj ustanovi PDV se ne naplaćuje. To naziva ‘protuprirodnom bludnom radnjom u ekonomiji‘. Pogotovo kada se uzme u obzir da ustanove ne mogu odbiti PDV kao pretporez poput ostalih gospodarskih subjekata, a dužni su ga plaćati za sve ulazne račune (za potrošni materijali, struju, vodu, transport).
Rajković predlaže dva različita rješenja za rasterećenje javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Prvo je da se po uzoru na smanjenje PDV-a u turizmu za usluge boravka, smještaja, hrane i pića sve zdravstvene usluge obračunavaju s porezom na dodatnu vrijednost u maksimalnom iznosu do 10%, a drugo je da se pružatelje zdravstvenih usluga u potpunosti oslobodi plaćanja PDV-a, što uključuje i sve troškove potrebne za obavljanje djelatnosti za koju su registrirani (uključujući izgradnju, kupovinu medicinske opreme, potrošnih materijala, lijekova…).
Ponešto drugačiji izlaz iz situacije u kojoj pacijenti za istu uslugu negdje plaćaju porez, a negdje ne ima Hrvatska udruga za prava pacijenata (HUPP).
- Potrebno je ponovno uvesti povrat poreza na troškove koji se odnose na zdravstvene usluge, a ne spadaju u medicinski turizam, kao što to i dan danas ima većina EU zemalja. Jedino tako bi građanima olakšali liječenje, a samim time napravili dostupnijima usluge kod privatnika - smatra Jasna Karačić, predsjednica HUPP-a.
Nejednakost nije samo u poreznom tretmanu
Da je porezna jednakost za sve ključna slaže se i HUP-ova Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb. Trgovačka društva su u zdravstvu postala moguća tek 2008., ali još uvijek je osnivanje ustanove češći izbor.
- Za osnivanje trgovačkog društva većinom se odlučuju pružatelji usluga koji procjene da im je ulaganje u kupnju ili izgradnju nekretnine i nabavu opreme izuzetno veliko, kaže nam Marijana Filipić, direktorica Udruge.
[caption id="attachment_379300" align="alignright" width="215"]
Marijana Filipić[/caption]
Pojašnjava kako je zakonima napravljen niz nejednakosti koje su dovele do neravnopravnosti ustanova i trgovačkih društava u zdravstvu. Osim poreznih nelogičnosti, neke od razlika su i u tome što ustanova mora za svaku svoju djelatnost zapošljavati zdravstvene radnike u radnom odnosu sukladno normativima i standardima, dok trgovačko društvo ne mora. Također, kod osnivanja zdravstvene ustanove potrebno je zadovoljiti niz propisa u pogledu opreme, prostora i kadra, dok su trgovačka društva obvezna od Ministarstva zatražiti ocjenu sukladnosti ugovora, odnosno izjave o osnivanju i priložiti dokaz o raspolaganju prostorom.
- Kao Udruga upozoravamo da su nam propisi neusklađeni i podložni su dodatnim i različitim tumačenjima što stvara nesigurnost u poslovanju. Ako težimo uređenom zdravstvenom sustavu, tada standardi i normativi za obavljanje djelatnosti moraju biti isti za sve pružatelje zdravstvenih usluga u Republici Hrvatskoj, a takav mora biti i porezni tretman - zaključuje Filipić.
Pravna rješenja postoje, treba ih samo primjenjivati
Odvjetnica Dora Ljevar drži kako je potrebno osvijestiti pacijente da im se porez neopravdano naplaćuje, a tu je ključna uloga udruga za zaštitu pacijenata, koje često kasno reagiraju.
- Pacijentu treba biti svejedno kojeg je organizacijskog oblika ili vlasničke strukture mjesto na koje odlazi po zdravstvenu uslugu. Često je slučaj da pacijenti ne znaju ili ne uzimaju u obzir da su upravo oni krajnji korisnik i obveznik plaćanja PDV-a pa bi udruge za zaštitu pacijenata tu morale ozbiljnije reagirati jer je ovo direktno kršenje prava pacijenata na jednakost i dostupnost u postupku ostvarivanja zdravstvene zaštite prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti - naglašava te dodaje da udruge poliklinika, laboratorija, sanitetskih prijevoznika i sličnih na raspolaganju imaju zakonske mogućnosti i mehanizme europskog prava koje ne iskorištavaju kako bi mogli.
Prijedlog da se uvede niži porez ili vraćanje povrata poreza na zdravstvene usluge nije rješenje, objašnjava Ljevar, jer pacijenti imaju pravo na zdravstvene usluge u potpunosti oslobođene od plaćanja PDV-a. Radi se o uslugama koje su od socijalno-ekonomske važnosti i od javnog interesa i zato nema mjesta polovičnim rješenjima, objašnjava Ljevar napominjući kako rješenje već postoji. Zakon o PDV-u je izmijenjen na temelju presuda Europskog suda u Luxembourgu te je usklađen s pravom Europske unije. Problem je u onima koji tumače zakonske odredbe pogrešno.
- Potrebno je razlikovati svrhu i vrstu usluge od organizacijskog oblika pružatelja usluge. Jedan privatni biokemijski laboratorij može prodavati sokove u čekaonici i na to treba obračunavati PDV koji će platiti pacijent koji je sok kupio dok je čekao vađenje krvi, ali na uslugu vađenja krvi se ne smije obračunavati PDV jer pacijent ima pravo na zdravstvenu uslugu oslobođenu plaćanja PDV-a - kategorična je Ljevar.