Na europskim su burzama u ponedjeljak ujutro indeksi blago porasli, šesti dan zaredom, što se ponajviše zahvaljuje snažnom rastu cijena dionica u naftnom sektoru zbog rasta cijena nafte.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,1 posto, ojačavši šesti dan zaredom.
Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,55 posto, na 7.675 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,02 posto, na 15.630 bodova, a pariški CAC 0,28 posto, na 7.342 boda.
Rast indeksa ponajviše se zahvaljuje skoku cijena dionica u naftnom i plinskom sektor za više od 3,5 posto, nakon što je OPEC+ najavio smanjenje proizvodnje, što je potaknulo rasta cijena ‘crnog zlata‘.
Cijene dionica naftnih divova, kao što su Total, Shell i BP, skočile su više od 4 posto.
S druge strane, transportni i turistički sektor oslabili su oko 1 posto.
I na većini azijskih burzi cijene su dionica porasle. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9,30 sati u plusu 0,3 posto.
Pritom je japanski Nikkei indeks ojačao 0,5 posto, dok su cijene dionica u Šangaju i Australiji porasle oko 0,6 posto. U Južnoj Koreji i Hong Kongu pale su, pak, oko 0,2 posto.
Tako većina indeksa prati rast Wall Streeta od petka, nakon što su novi makroekonomski podaci pokazali da se rast američkog gospodarstva postupno usporava, da inflacijski pritisci popuštaju i da se tržište rada postupno ‘hladi‘.
To je pozitivno utjecalo na tržište jer to znači da bi američka središnja banka uskoro mogla završiti ciklus zaoštravanja monetarne politike.
Čelnici Feda upozoravaju da će možda trebati dodatno povećati kamatne stope kako bi se suzbila inflacija, pa se na tržištu novca procjenjuje da postoji 55 posto izgleda da će Fed na idućoj sjednici u svibnju povećati ključne kamate za daljnjih 0,25 postotnih bodova.
No, mnogi očekuju i stanku u podizanju kamata, pa možda i završetak ciklusa.
Ipak, na azijskim se burzama trguje oprezno jer jutros objavljeni podaci o proizvodnoj aktivnosti u Japanu, Južnoj Koreji i Kini nisu impresionirali ulagače.
Uz to, ulagače je zabrinuo trend rasta cijena nafte, koji je ušao u treći tjedan, što bi moglo ponovno ojačati inflacijske pritiske.
Cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros više od 5 posto, na 83,95 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 5,2 posto, na 79,59 dolara.
Razlog je tome najava Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezinih saveznica o smanjenju proizvodnje. U nedjelju su, naime, članice OPEC+ najavile koordinirano rezanje proizvodnje sirove nafte do kraja 2023. godine, a počevši od svibnja.
Ukupno će, procjenjuje Reuters, proizvodnja OPEC+ biti smanjena za 1,16 milijuna barela dnevno.