Kratkoročni izgledi hrvatskog gospodarstva ostaju povoljni, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA), potvrdivši svoje ranije procjene rasta od 2,3 posto u 2018. godini, u kojoj bi, u realnim iznosima, nakon gotovo desetljeća, gospodarstvo trebalo doseći razinu iz pretkrizne 2008. godine.
Za 2017. godinu, pak, u RBA procjenjuju da će rast bruto društvenog proizvoda (BDP) dosegnuti 2,9 posto.
- Kratkoročni izgledi hrvatskog gospodarstva ostaju poprilično povoljni osobito uzimajući u obzir vanjsko okruženje, solidne izglede rasta gospodarstva najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera i niske kamatne stope. Projicirano usporavanje gospodarske aktivnosti u 2018. godini, osim na učinku baznog razdoblja, temeljimo i na možebitnoj materijalizaciji određenih negativnih učinaka povezanih s Agrokorom, navodi se u prvom ovogodišnjem izdanju publikacije RBAnalize, objavljenom u četvrtak.
>>>RBA: Povećan udio kredita poduzećima u studenom, na godišnjoj razini zabilježen pad
No, ako se ti određeni negativni učinci ne materijaliziraju, iz RBA procjenjuju da bi se gospodarski rast mogao i treću godinu za redom približiti razini od tri posto.
- U svakom slučaju u realnim iznosima, nakon gotovo deset godina, gospodarstvo bi trebalo doseći razinu iz 2008. godine. Povratak međutim nije temeljen na novom zaduživanju, već suprotno, na razduživanju većine sektora, poručuju iz RBA.
Navode kako je oporavak gospodarske aktivnosti predvođen izvozom roba i usluga te osobnom potrošnjom nastavljen i tijekom trećeg prošlogodišnjeg tromjesečja, dok je rast izvoza roba i usluga, kao i osobne potrošnje, nadmašio i najoptimističnija očekivanja.
>>>RBA: Lani nezaposlenost najniža otkad je podataka, ali ne zbog zapošljavanja
Time je neutralizirano zabilježeno usporavanje investicijske aktivnosti, za koje je izgledno da je obuzdano krizom u Agrokoru, ali i nižom investicijskom aktivnošću javnog sektora koji je suprotno prvotnim očekivanjima i najavama zabilježio skromnije povlačenje sredstava iz fondova Europske unije, stoji u analizi.
Proračun se punio bolje od očekivanog
U njoj se osvrću i na punjenje državnog proračuna u protekloj godini, koji se, navode, "na krilima oporavka domaće i inozemne potražnje punio bolje od očekivanja", a uz obuzdavanje rashoda, prema navodima iz Ministarstva financija, po prvi put u povijesti zabilježen je višak na razini opće države.
- Fiskalnu konsolidaciju odražava i daljnji pad javnog duga, ali i namjera Vlade da poboljša strukturu javnog duga kroz financijsko restrukturiranje duga cestovnog sektora. Vanjska ranjivost iskazana kroz platnu bilancu i pokazatelje inozemne zaduženosti nastavila se također smanjivati. Slične, pozitivne trendove moguće je očekivati i u 2018. godini, stoga i ne iznenađuje prvo podizanje dugoročnog kreditnog rejtinga nakon prosinca 2004. godine, poručuju iz RBA.
>>>RBA: Pad nezaposlenosti u prosincu posljedica povećanog ispisa i smanjenog upisa u evidenciju
No, napominju da se unatoč poboljšanju kreditnog rejtinga ocjena sposobnosti podmirivanja dugoročnih obveza RH i dalje se nalazi u špekulativnom razredu, što naglašava potrebu nastavka fiskalne konsolidacije, ali i stvaranja preduvjeta za održiviji i snažniji gospodarski rast, uvjetovanog "dobro poznatim strukturnim reformama i jačanjem vladavine prava".
Kako ističu, daljnje poboljšanje i fundamenta i rejtinga je osobito važno u trenutku kada započne stezanje monetarne politike i u eurozoni i u Hrvatskoj, jer će povećanje kamatnih stopa, to jest troškova zaduživanja, u tom slučaju biti relativno niže.
Likvidnost na svjetskoj razini ostaje visoka
- Za sada izgledi za snažnije stezanje monetarnih politika u 2018. godini ostaju niski. Drugim riječima, likvidnost će na svjetskim globalnim tržištima ostati visoka čak i uz najavljeno smanjenje bilanci FED-a i ESB-a. Prve pomake u kamatnim stopama na euro području, pod uvjetom jačanja inflatornih pritisaka možemo očekivati na kraju godine, dok bi se prelijevanje učinaka na hrvatsko tržište i stezanje monetarne politike moglo odgoditi za 2019. godinu. Naime, unatoč ogromnoj likvidnosti i oporavku domaće potražnje inflacija će ostati umjerena. Središnja banka će u takvim uvjetima ostati dosljedna u politici stabilnosti tečaja, dok će akomodativni karakter monetarne politike omogućavati daljnji pritisak na pad kamatnih stopa, smatra direktorica Ekonomskih i financijskih istraživanja Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević.