Javni dug Hrvatske iznosio je na kraju lipnja 284,1 milijardu kuna, što je oko 760 milijuna ili 0,3 posto više nego na kraju 2017. godine, no udio duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) nastavio se smanjivati, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
„Iako je u apsolutnom izrazu zabilježen blagi rast u odnosu na kraj 2017., u relativnom iznosu dug opće države bilježi nastavak smanjenja”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).
Tako je u odnosu na kraj prošle godine udio javnog duga u BDP-u na kraju drugog tromjesečja smanjen za 1,4 postotna boda, na 76,1 posto, najnižu razinu od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.
>>> RBA: Javni dug pao ispod 279 milijardi kuna
U odnosu na svibanj dug opće države bio je na kraju lipnja viši za 5,3 milijarde kuna ili 1,9 posto. U odnosu, pak, na lipanj prošle godine, javni dug povećan je za 1,4 posto ili oko četiri milijarde kuna.
„U odnosu na lipanj 2017. povećanju javnog duga pridonio je rast inozemne komponente javnog duga, dok je unutarnja zabilježila blago smanjenje”, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u utorak.
Tako je vanjska komponenta javnog duga na godišnjoj razini porasla za 4,6 milijardi kuna ili 4,5 posto, na 108,7 milijardi kuna. Unutarnja komponenta duga smanjila se, pak, za 742 milijuna kuna ili 0,4 posto, na 175,3 milijarde kuna.
Unatoč rastu nominalnog iznosa javnog duga na godišnjoj razini, udio duga u BDP-u pao je zbog bržeg rasta gospodarstva u odnosu na rast dugova. U drugom je tromjesečju, naime, BDP porastao za 2,9 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
„Iako do kraja godine očekujemo nastavak povoljnih trendova u dinamici kretanja javnog duga, određeni negativni rizici proizlaze iz potencijalne aktivacije državnih jamstava povezanih sa događanjima u Uljanik Grupi”, navode analitičari RBA.
>>> Vlada planira u dvije godine smanjiti javni dug ispod 70 posto
Dodaju da se, uzimajući u obzir okolnosti vezane za Uljanik, u drugom polugodištu ove godine mogu očekivati povećani izdaci države zbog plaćanja obveza po protestiranim jamstvima od strane naručitelja i financijskih institucija za uplaćene avanse i obveze po kreditima za koje je država dala jamstva.
U analizi se navodi da su krajem lipnja domaća izdana jamstva opće države iznosila 5,97 milijardi kuna, od čega 2,28 milijardi iznose jamstva za kredite HBOR-a, dok su inozemna jamstva iznosila 5,6 milijardi kuna.
„Međutim, iako bi aktiviranje jamstava palo na teret državne blagajne i tako negativno utjecalo na apsolutni iznos duga opće države, očekivani nastavak gospodarskog rasta u ovoj godini, iako nešto sporijom dinamikom, trebao bi doprinijeti nastavku smanjenja udjela javnog duga u BDP-u”, poručuju analitičari RBA, koji očekuju da će taj udio na kraju ove godine iznositi oko 75 posto.