Još porezni paket financministra Marića nije ni stupio na snagu, a HDZ-ov koalicijski partner pokreće novu sveobuhvatnu reformu. Riječ je o pravosuđu, koje bi u ovome mandatu trebalo doživjeti dramatičnije promjene od HDZ-ova poreznog ‘faceliftinga’. Doduše, to nećemo osjetiti odmah, kao porezno rasterećenje plaća, ali reforma pravosuđa mogla bi donijeti promjene dalekosežnije od poreznog paketa. Mostov ministar pravosuđa Ante Šprlje planira donijeti 13 novih zakona u 15 mjeseci.
Mostovci su usprkos neslaganju s pojedinim odredbama porezne reforme na kraju ipak dignuli saborske ručice za HDZ-ov prijedlog. Zato sad očekuju jednak ustupak HDZ-a.
Prvi su na redu zakoni o sudovima, Državnom odvjetništvu, Državnom sudbenom vijeću i Državnoodvjetničkom vijeću. Objava imovinskih kartica sudaca i teritorijalna reorganizacija sudova i državnih odvjetništava samo su dvije od niza odredbi oko kojih će se lomiti koplja. No Šprlje uz Mostovu potporu ambiciozno kreće u bitku protiv sudačkog lobija i stranačkih interesa, koji su dosad uvijek bili pretvrd orah za ozbiljnije promjene u smjeru poštenog, nezavisnog, transparentnog i efikasnog sudovanja.
Nastavak odmjeravanja
Podsjetimo, na zadnjem pokušaju zadiranja u pravosuđe političke zube slomio je čak i dotad moćni Slavko Linić iako su predstečajne nagodbe bile udarac samo jednom, manjem dijelu sudovanja. Pa, umjesto da politika ispravi očite rupe u Linićevu zakonu, sve je, zapravo, vraćeno na staro. Reformu pravosuđa treba promatrati i kao nastavak odmjeravanja snaga u vladajućoj koaliciji. Mostovci su usprkos neslaganju s pojedinim odredbama porezne reforme na kraju ipak dignuli saborske ručice za HDZ-ov prijedlog. Zato sad očekuju jednak ustupak HDZ-a. A iz većinske stranke na prva pitanja odgovaraju jednako kao što je Most odgovarao na prve medijske najave porezne reforme: ‘Ne znamo ništa o tome.’
U tom odgovoru krije se, zapravo, model po kojem će HDZ i Most igrati u ovome mandatu. Umjesto otvorenih sukoba došlo je vrijeme kad će partneri odmjeravati snage intenzitetom i kvalitetom predloženih propisa. Zakonski prijedlozi dosadašnjih vlada testirani su na tri razine: stručnoj, javnoj i oporbenoj. A sad se u taj postupak uključuje i četvrti, najvažniji i odlučujući faktor – koalicijski partner.