Napadi na medije, lažne informacije, pritisak i trijumf moćnika poput američkog i turskog predsjednika Donalda Trumpa i Tayyipa Erdogana - "nikada sloboda tiska nije bila u tolikoj opasnosti", upozoravaju Reporteri bez granica u izvješću za 2017. objavljenom u srijedu po kojem je Hrvatska od prošle godine pala 11 mjesta - i 74. je po slobodi medija u svijetu.
Sloboda tiska
Sloboda tiska u "teškoj" je ili "vrlo ozbiljnoj" situaciji u 72 zemlje (na 180 popisanih), među kojima Kini, Rusiji, Indiji, gotovo svim zemljama Bliskog istoka, Srednje Azije i Srednje Amerike, kao i u dvije trećine afričkih zemalja. Kartom svijeta RSF-a dominiraju crvena ("teška") i crna ("vrlo ozbiljna") boja. Tisak je slobodan jedino u pedesetak zemalja - u Sj. Americi, Europi, Australiji i na jugu Afrike, po tom izvješću.
Stanje u Hrvatskoj
Hrvatska je na 74. mjestu i u odnosu na prethodnu godinu pala je 11 mjesta. Hrvatska bilježi kontinuirani trend pada i godine 2014. bila je 58. Od zemalja u okruženju lošija je jedino Crna Gora koja je 106. Od Hrvatske su bolje Mađarska (71.), Srbija (66. , BiH (65.) i Slovenija (37.)
Prema izvješću RSF-a hrvatske vlasti miješale su se u rad javnih medija. Novinari koji su istraživali korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su bili izloženi maltretiranju.
RSF navodi da je kleveta u Hrvatskoj kriminalizirana a vrijeđanje Republike, njezinih simbola, himne ili zastave može se kazniti zatvorom do tri godine.
Još gore od toga, navodi RSF, medijski sadržaj koji nekog ponižava kriminaliziran je od 2013. Miješanje vlasti u rad HRT-a dovodi u pitanje medijske slobode i medijsku neovisnost u zemlji. Hrvatski Sabor smijenio je glavnog ravnatelja HRT-a u ožujku 2016., navodi RSF i, imenovao vršitelja dužnosti koji je "degradirao ili premjestio oko 70 novinara ili urednika u okviru nečega što su kritičari nazvali ideološki motiviranim čišćenjem".
Pritisak na medije i lažne informacije
RSF brine zbog "opasnosti od velikog pogoršanja" situacije sa slobodom tiska, "posebice u važnim demokratskim zemljama".
"Opsesija nadzorom i nepoštivanje tajnosti izvora pridonose klizanju nadolje brojnih zemalja, još jučer smatranih poštenima: SAD (43. mjesto, -2 mjesta), V. Britanija (40., -2), Čile (33., -2) ili pak Novi Zeland (13., -8)", po nevladinoj organizaciji.
"Dolazak na vlast Donalda Trumpa u SAD-u i kampanja oko Brexita u V. Britaniji otvorili su put pritisku na medije i lažnim informacijama", žali RSF. "Svuda gdje model moćnika trijumfira, sloboda tiska nazaduje".
Skliznule su na ljestvici i Poljska (43.) koja "financijski guši" nezavisni oporbeni tisak, Mađarska (71.) Viktora Orbana i Tanzanija (83.) Johna Magufulija. U Turskoj (155., -4) predsjednik Recep Tayyip Erdogan "odlučno se svrstao na stranu autoritarnih režima te je zemlja postala najveći zatvor na svijetu za medijske profesionalce", optužuje RSF.
Rusija Vladimira Putina (148.) ostaje pri dnu poretka.
Šezdeset posto zemalja zabilježilo je pogoršanje situacije. Kao i prošle godine, prva mjesta zauzimaju skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Finska, Danska) a posljednja Eritreja i Sj. Koreja gdje "slušanje inozemne radio-postaje može dovesti izravno do koncentracijskog logora".