Biznis i kultura često ne idu skupa, ali u Rijeci se nadaju okrenuti cijelu stvar naglavce radom na projektu Europske prijestolnice kulture, koja će se 2020. nalaziti upravo u tom gradu. Tim povodom organizirana je i konferencija Business 2 Culture koju su u petak službeno otvorili govori riječkog gradonačelnika Vojka Obersnela i ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek.
- Projekt Europske prijestolnice kulture nije i ne smije biti projekt koji se tiče samo kulture i kulturnjaka, otpočetka smo ga zamišljali kao širi projekt koji bi uključivao cijelu zajednicu. Drago mi je da su riječki poduzetnici to sami prepoznali i osnovali poslovni klub, njih je zasad oko 30-ak, ali veseli me da imaju ambiciozan plan da ih do 2020. bude 2020. Europska prijestolnica kulture je prije svega važan projekt za Hrvatsku, a Rijeka je samo grad koji je imao sreće, i dokazao se programom te postao prvi hrvatski grad koji će nositi tu titulu.
EPK - najveći i najzahtjevniji projekt u kulturi
- Europska prijestolnica kulture najveći je i najzahtjevniji projekt u kulturi koji je Hrvatska imala. Postigli ste da kroz Rijeku iskoristimo priliku da promoviramo Hrvatsku, poručila je Obuljen Koržinek.
U uvodnom govoru koji je uslijedio, ministrica je istaknula da postoji europski trend smanjenja javnih sredstava za kulturu, ali da Hrvatska to nije osjetila u recesiji, jer je smanjenje programskih sredstava ublažilo otvaranje EU sredstava dostupnih kulturi.
>>> Konferencija Business 2 Culture u Rijeci: Kako spojiti biznis i kulturu?
Dodala je da je udio sredstava Ministarstva kulture povećan s 0,5 posto na 0,9 posto ukupnog proračuna te da je osim toga samo povećanje proračuna uvećalo i apsolutni iznos kojim Ministarstvo kulture raspolaže.
Imamo vrijednih programa, nedostaje vidljivosti
- U javnosti se može čuti stav da bi ulagači možda više ulagali kad bi postojali kvalitetni programi: mislim da nam u Hrvatskoj ne nedostaje vrijednih, inovativnih kulturnih programa - nama nedostaje vidljivosti. Predsjedanje EU i EPK koincidiraju 2020. i to daje Hrvatskoj veliku priliku za promociju kulture, napomenula je Obuljen Koržinek.
Škugor je za svoj festivalski projekt povukao 90 tisuća kuna iz Ministarstva kulture te očekuje u proračun vratiti oko 400 tisuća samo na račun PDV-a
Najavila je i paket zakona o statusu umjetnika i umjetničkoj djelatnosti kojim će se porezni sustav urediti da ulagnje u kulturu bude smislenije i da cijeli zakonodavni i porezni sustav bude poticajniji.
- Kao potencijal vidimo da možda treba bolje istaknuti ulaganje u kulturu i moguće olakšice. Treba napraviti napor na dijelu tržišta umjetnina, da potaknemo kupce i ulagače, a svi zajedno onda i umjetnike da izađemo iz te sive zone u kojoj se tržište umjetnina nalazi i damo neke jasne olakšice onima koji tu ulažu, istaknula je Obuljen Koržinek i dodala da treba napraviti detaljnu analizu kakvi su omjeri financiranja u pojedinim dijelovima kulturnih i kreativnih industrija kako bi se našlo područje gdje bi bilo potrebno dati dodatne poticaje za privatna i korporativna ulaganja.
Zašto ulagati u kulturu?
Nakon uvodnih govora održan je panel naziva Zašto ulagati u kulturu na kojem su sudjelovali Slobodanka Mišković, ravnateljica javne ustanove Art-Kino, Mate Škugor, organizator festivala SuperUho, Damir Čargonja, poduzetnik i Tomislav Kličko, vlasnik Laube.
Govoreći o tome kako je projekt Laube započeo, Kličko je rekao da to nije bio tradicionalni korporativni projekt, nego isključivo osobno motivirani pokušaj.
- Nismo to radili zbog društveno odgovornog poslovanja, nego iz osobnih kapaciteta: koncept je bio ‘ima se, može se‘; nismo razmišljali koliko je to dobro za društvo. Kad je firma koja je financirala djelatnosti Laube ‘pukla‘, morali smo pretvoriti Laubu u nešto što će samo početi zarađivati. Dosta smo ‘bauljali‘ ispočetka, nismo znali kako postaviti strategiju, ali smo odlučili da ćemo zadržati što više izložba, a dio vremena, truda i financija uložiti u sadržaje koji donose novac da bi se umjetnost održala, rekao je Kličko.
>>> Obersnelu za velike projekte u Rijeci potrebno 158,6 milijuna kuna zajma
Na njega se nadovezao Mate Škugor koji je krenuo od negativne percepcije koju riječ ‘poduzetnik‘ ima u javnosti.
- Kada se koristi riječ ‘poduzetnik‘ u medijima? Kada želite kriminalca optužiti da je kriminalac, a da vas ne tuži, napišete da je kontroverzni poduzetnik.
Na temu državnog ulaganju u poduzetništvo u kulturi, rekao je da je za svoj festivalski projekt povukao 90 tisuća kuna iz Ministarstva kulture te da očekuje u proračun vratiti oko 400 tisuća samo na račun PDV-a i zaključio kako se državi apsolutno isplati ulagati u kulturu.
Kultura i bizni se (ne) vole
Čargonja je spomenuo da među poduzetnicima često postoji stav ‘plaćamo poreze, zašto bismo još sufinancirali kulturu?‘ dok među kulturnjacima postoji stanoviti zazor od biznisa, što nekad otežava dijalog između dviju strana.
Mišković je istaknula da Hrvatska postaje sve zanimljivija za strane serije i filmove.
- Tako smo pokrenuli filmsku komisiju, pa se u proračun Grada Rijeke za 10 dana snimanja jedne britanske serije i jednog angloameričkog filma slilo dva milijuna kuna, kazala je.
Na pitanje bi li porezne olakšice uvjerile više poduzetnika da investiraju u kulturu, Kličko je odgovorio da bi to zasigurno pomoglo, ali da to nije ključan problem u Hrvatskoj.
>>> Cappelli: Rijeka je urbani centar turizma
- Porezne olakšice bi pomogle tome da se više ulaže u kulturu. Veća prisutnost i atraktivnost umjetnosti je ključna. Mora se puno više učiniti da umjetnost bude atraktivnija za društvo. Kultura mora postati atraktivnija na sve moguće načine. To će biti teško postići, ali mislim da će donijeti dugoročne rezultate. Ovdje nije riječ da u Hrvatskoj nema dobre umjetnosti, dapače. Mi radimo izrazito dobro, umjetnost je veoma dobra u Hrvatskoj, ali trebamo odgojiti publiku.
Od naših partnera tražimo tri stvari - kreativnost, inovativnost i izvrsnost
Na drugoj panel raspravi sudjelovali su predstavnici velikih kompanija koje financiraju kulturni rad u Hrvatskoj gdje je jedna od glavnih točaka bila neovisnost kulture od donatora i sponzora. Govornici su bili Nina Išek Međugorac, direktorica korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma, Martina Munivrana, viša kustosica Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu, Dario Gabrić, direktor ureda korporativnih komunikacija Erste banke, Ivo Matulić, voditelj odnosa s javnošću Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci, Sanja Jakovac Šepić iz INA-e te Mara Vidučić iz HNK Ivana pl. Zajca dok je raspravu moderirala Ida Prester.
Publiku je teško dovesti u muzej
- Ne miješamo se u samu umjetnost, smatramo da proizvod suvremene umjetnosti nije adekvatno pozicioniran na tržištu. Publiku je zbog toga puno teže pokrenuti, aktivirati i dovesti u muzej. Pokušavamo različitim kanalima privući publiku, pa smo postavili digitalni muzej gdje se možemo pohvaliti brojkom od 50 tisuća ljudi koji su pogledali izložbu zahvaljujući tome, rekla je Išek Međugorac iz T-HT-a koji preko 13 godina financijski potpomaže Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu.
- T-HT nema utjecaj na odluke koje donosi žiri koji vrednuje umjetnost. Žiri je sastavljen od struke. Struka ocjenjuje i izabire ono što je dobro. Dugo smo se morali boriti protiv predrasuda na sinergiju korporativnog i umjetničkog sektora, i mislim da smo prije otprilike dvije godine uspjeli u tome. Morao se dogoditi pomak u svijesti što ta suradnja znači i koliko dobra može donijeti i jednoj i drugoj strani, rekla je Munivrana iz MSU-a.
>>> MSU i HT: Do kraja siječnja otvoren natječaj za suvremeno vizualno stvaralaštvo
Govoreći o utjecaju središnjice velikih kompanija na kulturne projekte koje financijski potpomaže Erste banka, Dario Gabrić je istaknuo da ne postoji nekakva direktiva odozgo, ali da postoji snažna orijentacija prema suvremenoj umjetnosti i promociji civilnog društva.
- Žiri koji odlučuje o tome koji će se projekt financirati je neovisan. Svaka korporacija treba svojim stavom pokazati da je spremna na propitkivanje. Što je kultura, nego kritičko propitkivanje? Svi moramo biti spremni na to. Ne samo banka, ne samo telekomi, nego svi, poručio je Gabrić.
Ivo Matulić je naglasio da je za suradnju ključna bila činjenica da postoji povezanost i preklapanje vrijednosti Muzeja moderne i suvremene umjetnosti s Erste grupacijom.
Kako pristupiti korporaciji ako niste velika institucija?
- INA ne financira fizičke osobe, ali udruge ili događaje da. Bilo tko može dobiti sponzorstvo od INA-e, bitno je samo da se prijave. Onda slijedi administrativni dio, koji je mnogima naporan i težak, jer nitko ne voli administraciju, ali mi nastojimo sponzorirati sve vrste kulturnih aktivnosti, poručila je Sanja Jakovac Šepić iz INA-e.
-Naša korporativna strategija je da podržavamo sve projekte koji pokušavaju tehnološki unaprijediti Hrvatsku. Naš najveći projekt je projekt s MSU-om, jer se fokusiramo više na dugoročne suradnje. Naš fokus je digitalna budućnost, rekla je Išek Međugorac i dodala da je zato T-HT više orijentiran na financiranje projekata iz STEM polja.
Kakve partneri se traže?
- Od naših partnera tražimo tri stvari - kreativnost, inovativnost i izvrsnost. Očekujemo od njih da promiču vrijednosti koje se poklapaju s našima. To je puno važnije od jednokratnog povrata investicije. Bitan je sadržaj, poručio je iz Gabrić iz Erste banke.
- Ovdje imamo tri pozitivna primjera suradnje profitnog i kulturnog sektora. Međutim, u stvarnosti je prijava kulturnih projekata privatnim firmama poput igranja igara na sreću. Treba naglasiti da privatni sektor sudjeluje s otprilike 3 posto u financiranju kulture. U Zagrebu je taj udio nešto viši i iznosi 7 posto, dok su Rijeka i Split na oko 2 posto, rekao je Ivo Matulić iz riječkog MMSU-a.
Treći i posljednji okrugli stol nosio je naziv Europska prijestolnica kulture kao razvojni projekt. Na njemu su sudjelovali Caroline Kadziola, direktorica odjela međunarodnih odnosa projekta EPK Mons 2015, John Bonnema, financijski direktor još jedne europske prijestolnice kulture, Leeuwarden 2018, Dawid Krysinski, docent Instituta za sociologiju koji radi kao član tima za evaluaciju projekta Europska prijestolnica kulture Wroclaw 2016 te Vladimir Mozetič, dopredsjednik udruge Poslovni klub PartneRI iz Rijeke.
- Wroclaw je uspio ostvariti bolju prepoznatljivost kao grad kulture, i u Europi i u Poljskoj. Ljudi su bili sretni što njihov grad sudjeluje u EPK u cijelosti. Kasnije je Toyota odlučila otvoriti tvornicu u Wroclawu, a jedan od razloga bio je upravo i projekt EPK. To ide u skladu s onime što EPK u cjelini predstavlja: projekt grada u kojem se živi, napomenuo je Krysinski.
Prijestolnica kulture je kao svjetsko prvenstvo u nogometu
- Leeuwarden je imao problema s tvrtkama koje sele poslovanje u druga mjesta, a to nije specifičan problem Leeuwardena, nego većine europskih gradova. Leeuwarden se ne može natjecati s Amsterdamom, kao što se ni Rijeka ne može natjecati sa Zagrebom. Zato je projekt EPK bitan, da se pokaže da i manji gradovi imaju što za ponuditi. EPK na grad ima jednak utjecaj kao organizacija svjetskog prvenstva u nogometu, samo što nemate stadion, momčadi, suce. Zato je bitno imati poslovni klub lokalnih poduzetnika koji će prepoznati priliku za razvitak, poručio je Bonnema.
>>> Na Svjetskom nogometnom prvenstvu pobjeđuje Adidas
- Poslovni klub u Monsu osnovan je 3 godine prije same godine kad je Mons bio prijestolnica kulture. Mnogo malih poduzeća je bilo zainteresirano toliko da su nam kucali na vrata da žele sudjelovati, ali da nemaju 2 milijuna eura da daju u to ime. Onda smo osmislili projekt gdje bi mala poduzeća sudjelovala sa po 1000 eura i na kraju smo imali preko 1800 poduzetnika na nacionalnoj i regionalnoj razini koji su nakon završetka projekta Mons 2015 odlučili osnovati novi poslovni klub koji i financira kulturu i sad djeluje pod nazivom Mons 2025, kazala je Kadziola.
- Mi još nemamo toliko članova, ali optimistični smo. Želimo raditi projekt odozdo prema gore. U našoj regiji imamo preko 10.000 tvrtki, od čega je 93 posto mikro, 4 posto malih, oko 2 posto srednjih i manje od 1 posto velikih. Želimo privući što više malih tvrtki jer tako gradimo vidljivost. Ako uspijemo u tome, imat ćemo oko 1,5 mil eura za doniranje. To sada zvuči vrlo dobro, ali moramo još mnogo raditi da bismo došli do toga. Također, nadamo se da će poslovni klub PartneRI nastaviti raditi ne samo do 2025., nego mnogo dulje, zaključio je Mazotič.