Hrvatsko hotelijerstvo je ‘lokomotiva‘ turizma i ukupnog gospodarstva, a ta se njegova važnost još ne razumije dovoljno pa ni na razini Vlade, koja svake godine poduzima male, ali još nedovoljne korake za bolju investicijsku klimu i poslovanje sektora, poručio je u četvrtak s 20. kongresa hotelijera predsjednik UPUHH-a Ronald Korotaj.
Dvodnevni kongres organizira Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), a okupio je brojne domaće i strane hotelijere, predstavnike turizma, državnih i financijskih institucija, konzultantskih kuća i druge koji će raspraviti globalne trendove te izazove, probleme i ideje za bolje poslovanje hotelijera.
- Zbog velikog udjela turizma u BDP-u, čemu znatno pridonose hotelijeri s investicijama i ukupnim poslovanjem, na svakoj sjednici Vlade bi se trebalo razgovarati o turizmu, na kojega se gleda kao na ‘staru kravu koju treba pomusti do kraja‘, a to je zapravo ‘mlado tele koje može dati još puno mlijeka‘, slikovito se izrazio Korotaj.
[caption id="attachment_306131" align="aligncenter" width="1152"]
Martina Bienenfeld, Ana Stavljenić Rukavina, Olivera Majić, Davorin Štetner; Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]
Među mjerama za koje se zalažu hotelijeri izdvojio je uz ostalo fiskalno rasterećenje, bolje uređeno radno zakonodavstvo, adekvatan zakon o turističkom zemljištu te PDV od 10 posto, jer se pokazalo da se samo uz takvu stopu investicije ubrzavaju.
- Iako investicijska klima u Hrvatskoj još nije dobra, hotelijeri ipak moraju nastaviti ulagati jer to traži tržište, pogotovo što se u svijetu dnevno pojavi deset novih hotela što je više od 3600 godišnje. Ulaganja su stoga nužna i u Hrvatskoj da bi uhvatili korak sa svijetom, poručio je Korotaj.
I direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice (HTZ) Kristjan Staničić ističe da Vlada mora prepoznati turizam i hotelijerstvo kao najvažnije gospodarske sektore, kojima je za dalji rast i razvoj potreban stabilni pravni i fiskalni okvir, a HTZ će sa svoje strane činiti sve što može za kvalitetniju promociju i pozicioniranje na tržištima.
Nužan sinergijski pristup svih u zajednici važnim je za taj razvoj ocijenila zamjenica zagrebačkog gradonačelnika Olivera Majić, koja je istaknula i kako je više od 80 posto noćenja u Zagrebu ostvareno u njegova 62 hotela, kao i da se spremanju investicije u nove i obnovu postojećih hotela u glavnom gradu. Izaslanik i savjetnik hrvatske Predsjednice Davorin Štetner upozorio je na problematiku iseljavanja koja šteti i pronalasku radne snage za turizam te za građevinu bez koje nema novih objekata.
- Najvažniji je stabilan regulatorni okvir, a ne da se pravila mijenjaju svake godine, pri čemu je primjer smanjenja poreza na dobit dobar smjer za rezanje i drugih nameta jer to bi dalo veće prihode i vjerujemo da to Vlada može, smatra Štetner.
[caption id="attachment_306132" align="aligncenter" width="1152"]
Foto: Ratko Mavar/Lider[/caption]
Napominjući kako je Hrvatska jako turistički tražena, ali ima i veliki javni dug i još uvijek nepovoljne uvjete financiranja s troškovima i do pet puta većim nego primjerice u Njemačkoj, Tomislav Čorak iz konzultantske kuće Boston Consulting Group smatra kako bi jedno od rješenja za ‘lakše‘ investiranje bio model javno-privatnog partnerstva i ‘crowdfundinga‘, koji se slabo primjenjuje u Hrvatskoj, a dobro bi došao, pogotovo turizmu u gradovima i u manjim iznosima.
- Turistička potražnja za Hrvatskom u pet godina rasla je 50 posto brže nego globalno, i nema više dvojbe da je atraktivna destinacija, moguće da joj više ne trebaju ni veliki promotivni spotovi, ali problem je što je u zadnjih nekoliko godina porast noćenja bio blizu 10 posto, a porast broja kreveta u hotelima tek 2,5 posto. To nam ukazuje i da smo u ovo razdoblje ušli pomalo nespremni za toliku potražnju, hotelskih kreveta sad već jako nedostaje, jer bez toga nema ni jačeg produljenja sezone ni viših prihoda i tu bi pojačanu potražnju trebalo bolje iskoristiti i za investicije u hotele, rekao je Čorak.
Rješenje za jače investicije u hotelijerstvu ne vidi u EU fondovima, jer se na to ne bi smjeli previše oslanjati, možda do 10 posto, a ostalo je na privatnim i javnim investicijama, koje su u turizmu u svijetu ogromne, do 2025. bi trebale dosegnuti gotovo 9 trilijuna eura, a samo u Europi više od 2 trilijuna eura, i Hrvatska bi se morala tome ‘priključiti‘.
I on, kao i gosti iz inozemstva, Patrick Hayat vlasnik istoimenog francuskog lanca malih hotela u Parizu, Wang Wenhui iz kineskog lanca hotela Shenzhen Skylight te Jan Karl Farrugia iz tvrtke Hospitality Ventures International, na panelu o utjecaju investicija na destinacije istaknuli su prije svega važnost stavova lokalnog stanovništva, kulture i gostoljubivosti, a potom i regulativu, uređenu infrastrukturu, pogotovo prometnu i komunalnu, makro okruženje i najbitnije - kvalitetnu radnu snagu koja će turistima najbolje dočarati šarm, atmosferu i druge specifičnosti svake destinacije.
Kongres hotelijera s radom nastavlja u petak, a UPUHH će večeras svečano obilježiti 25 godina djelovanja udruge te dodijeliti brojna priznanja za doprinos hotelijerstvu pojedincima i udrugama, među kojima i nagrade za životno djelo Niki Buliću i Francu Palmi.