Iako raširena u svijetu, glasovna komunikacija s uređajima još uvijek nije toliko česta među internet korisnicima u Hrvatskoj, pokazuje istraživanje agencije Improve.
- Samo 8 posto korisnika interneta u Hrvatskoj primjenjuje glasovnu komunikaciju s uređajima redovito (svakog dana ili više puta tjedno), a dodatnih 9 posto to čini povremeno (više puta mjesečno)
- Glasovne upute najviše se koriste za pretragu online informacija i pozive
- Glavni razlozi zašto korisnici izbjegavaju glasovnu komunikaciju s uređajima je što u tome ne vide dovoljno prednosti u odnosu na tipkanje te neprilagođenost hrvatskom jeziku
U razvijenim zemljama tržište virtualnih asistenata doživljava snažan rast. Procjene govore da pametne zvučnike u SAD-u upotrebljava već četvrtina korisnika interneta.
Prema Juniper istraživanju najviše glasovnih asistenata koristi se u zemljama engleskog govornog područja, kao što su SAD, UK i Australija. Očekuje se da će kroz nekoliko godina glasovni asistenti tamo biti u upotrebi na gotovo 60 posto pametnih telefona.
U istraživanju agencije Improve 41 posto ispitanika reklo je da je isprobalo glasovnu komunikaciju, u pravilu sa svojim mobitelom. Međutim, onih koji to rade redovito - svakog dana ili više puta tjedno - je samo 8 posto, a onih koji to čine povremeno - više puta mjesečno - ima još dodatnih 9 posto.
Glasovne upute najviše koriste za pretragu online informacija i upućivanje poziva. Glavne pogodnosti vide u jednostavnosti i uštedi vremena u odnosu na ručno biranje, olakšavanju multitaskinga i praktičnost tijekom vožnje. Korištenje potiče i sve naprednija tehnologija - točnost prepoznavanja uputa te napredak u prilagođavanju hrvatskom jeziku.
Pola od onih koji redovito ili povremeno daju upute glasom očekuje da će to ubuduće raditi i češće, a ista takva očekivanja ima i svaki peti ispitanik među onima koji sada uslugu rijetko koriste.
Redovito korištenje glasovnih uputa zastupljenije je kod mladih (18 do 30 godina: 14%). Oni glas koriste za pokretanje više aktivnosti nego stariji. Na primjer, češće glasom aktiviraju glazbu i slanje poruka nego stariji ispitanici.
Nema dovoljno prednosti, ručno biranje ili tipkanje je dovoljno brzo i praktično, kažu oni koji su probali i odustali od korištenja glasovne komunikacije. Velika prepreka je i loše iskustvo s glasovnom aktivacijom - neprilagođenost hrvatskom jeziku te slabo prepoznavanje uputa.
Iako je glasovna komunikacija s uređajima za sada relativno rijetka, istraživanje sugerira da mnogi korisnici žele to raditi češće, a razvoj tehnologije i unapređivanje iskustva ohrabrit će i one koji za sada ne koriste glasovne asistente.