https://www.youtube.com/watch?v=NEVgK-89K-s
O suživotu ljudi i robota, kao i o njihovim ‘poslovnim suradnjama‘, posljednjih su godina ispisane stotine stranica stručnih analiza i tekstova koji pokušavaju odgonetnuti hoće li i u kolikoj mjeri strojevi zamijeniti ‘žive‘ radnike. Ono što se u tim tekstovima rijetko navodi je činjenica da jedan od pionira na tom području stiže iz Hrvatske, točnije iz Kliničke bolnice Dubrava u Zagrebu.
Riječ je o RONNI G4, neurokirurškom robotu koji već neko vrijeme na tjednoj bazi asistira kirurzima. Ovog neobičnog ‘kirurga‘ osmislili su prof. dr. sc. Bojan Jerbić, robotičar sa Zavoda za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava Fakulteta strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, i doc. dr. Darko Chudy iz Kliničke bolnice Dubrava.
- Istraživanje i razvoj započeli smo prije više od deset godina, a presudan je bio susret s doktorom Chudyem iz Kliničke bolnice Dubrava koji je bio iznimno motiviran za nove ideje u stereotaktičkoj kirurgiji. Izazovi su bili veliki, jer do tada nismo imali baš nikakvo iskustvo u medicinskoj robotici, ni s tehničke niti s medicinske strane. Nakon brojnih pretkliničkih testova, prva robotska neurokirurška operacija s našim sustavom RONNA izvedena je u ožujku 2016. godine. Uspjeh je bio očigledan i jasno ukazao na sve prednosti primjene robotske tehnologije, prvenstveno točnost navigacije instrumentima i vremensko skraćivanje postupka. Danas RONNA redovito operira pod vodstvom doktora Chudya i njegovih suradnika, kazao je profesor Jerbić.
Liječnici su svjesni koliko im roboti ili računala mogu unaprijediti struku, kako u dijagnostici i kirurgiji, tako i u rehabilitaciji pacijenata. Mnogi kirurški zahvati u kratkom su roku postali nezamislivi bez primjene robotske tehnologije zbog svoje pouzdanosti i preciznosti. Glavna namjena RONNE je asistiranje kirurzima u preciznom navođenju instrumenata prilikom minimalno-invazivnih neurokirurških zahvata, pri čemu sve procedure izvodi samostalno. Klinička primjena zasad je ograničena na neinvazivne navigacijske postupke, no Jerbić ističe kako je RONNA sposobna potpuno autonomno izvoditi jednostavne kirurške zahvate, s čime će krenuti u najskorije vrijeme.
Roboti u svakom slučaju nisu nešto što biste očekivali sresti u bolnici, zbog čega pozitivne reakcije kolega i pacijenata na RONNU G4 ipak donekle iznenađuju. Naš sugovornik napominje kako ‘RONNA više nije gost već uobičajena tehnologija koja liječnicima svakodnevno pomaže u poslu, od čega najviše koristi imaju pacijenti‘. U tri godine, otkad je počela njezina klinička primjena, samo je jedan pacijent uskratio povjerenje robotu te inzistirao na klasičnom postupku.
Ovaj revolucionarni projekt prepoznat je i na stranom tržištu pa su tako u lipnju prošle godine u vrlo jakoj konkurenciji osvojili nagradu za najbolju inovaciju na međunarodnoj konferenciji Hamlyn u Londonu.
- Nagrada u Londonu nam je bila značajna kao potvrda vizije koju smo kreirali prije više od deset godina. Svjedočio sam mnogim sličnim europskim projektima koji su jednostavno s vremenom iščezli jer su se uglavnom temeljili na površnim zamislima ili pogrešnim hipotezama. Osim toga, u velikoj konkurenciji RONNA je postala međunarodno prepoznatljiva tehnologija, a Sveučilište u Zagrebu zapaženo mjesto razvoja medicinske robotike. Za RONNU od samog početka postoji interes znanstvene i stručne javnosti. Međutim, planiramo je prvo certificirati kao medicinski uređaj, a tek onda razmišljati o poslovnim mogućnostima, naglasio je Jerbić.