U Hrvatskoj gospodarskoj komori u ponedjeljak je održano je predavanje izvršnog direktora Europske obrambene agencije (EDA) Jorgea Domecqa za predstavnike obrambene industrije i znanstveno-istraživačke zajednice o mogućnostima i sredstvima koja su im na raspolaganju kroz aktivnosti EDA-e i nove obrambene inicijative EU.
„Hrvatska obrambena industrija svjetski je brend i temelj sigurnosti naše zemlje, ali i cjelokupnog gospodarstva. Zapošljava više od 3.000 radnika, s tim da je u 2018. godini ostvarila izvoz od gotovo 135 milijuna eura. Danas ćemo vidjeti koje prilike nam se otvaraju kroz zajedničku obrambenu politiku Unije, a ne sumnjam da će domaće tvrtke još jednom potvrditi status provjerenih dobavljača koji uživaju na svjetskom i domaćem tržištu“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović, naglasivši da su takvom ugledu pridonijeli i nastupi na najvećim svjetskim sajmovima obrambene industrije uz potporu Komore.
Domecq je kazao kako se od njegovog zadnjeg posjeta Hrvatskoj prije pet godina mnogo toga promijenilo.
„Aktivnosti u sigurnosti i obrambenoj spremnosti su se intenzivirale i evoluirale, a interes hrvatskih tvrtki za suradnju na europskom nivou je sve snažniji. Trebaju nam snažnija ulaganja u obranu i sigurnost i na europskoj i na nacionalnoj razini, ali u tom procesu investiranja se moraju znati prioriteti. Glavna uloga EDA-e je da s ministarstvima obrane svih država članica koordinira te prioritete, s tim da naglasak stavljamo prvenstveno na istraživanje i razvoj. Moramo voditi računa da uloženi novac doprinosi javnom interesu, a ne partikularnim interesima tvrtki“, izjavio je Domecq, dodavši da ključno da se nacionalne obrambene strategije podudaraju s politikom na razini EU-a.
„Ova industrija je integralni dio obrambenih sposobnosti Europe i zato joj ne možemo pristupati samo iz tržišne perspektive. Male i srednje tvrtke s nišnim ekspertizama imaju priliku da se uključe u velike projekte koje provodimo, a dva područja koja su sve zanimljivija obrambenom sektoru, pa tako u EDA-i, su umjetna inteligencija i energetski aspekt obrambene industrije iz perspektive zaštite okoliša“, rekao je Domecq, uz napomenu da je kroz Europski fond za obranu tvrtkama na raspolaganju financijska potpora teška 13 milijardi eura.
Potpredsjednik Vlade i ministar obrane RH Damir Krstičević je naglasio kako je Hrvatska obrambena industrija nastala u Domovinskom ratu i da su ti teški trenuci testirali njezinu snagu, inovativnost i upornost te razvili jaku vezu između hrvatske vojske i privatnog sektora.
„Istu filozofiju zadržali smo i danas. Ova Vlada ne samo da održava kvalitetnu vezu vojske i industrije, već će je ubuduće dodatno jačati. Naše tvrtke su se nametnule specijaliziranim proizvodima poput pištolja, puški, strojeva za razminiranje i vrhunskom opremom za vojnike. Geografski smo mali i ograničenih kapaciteta, ali inovativnošću uspijevamo držati korak s velikima“, kazao je Krstičević, najavivši da će uskoro biti objavljen poziv za izgradnju 100 milijuna kuna vrijedne suvremene tvornice pješačkog streljiva koja bi zadovoljila naše potrebe ali i dio potreba EU i svijeta.
Predsjednik udruženja Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije koje pomaže domaćim tvrtkama u pripremi europskih projekata, Goran Basarac iz tvrtke Šestan-Busch, istaknuo je da je nekoliko naših tvrtki uspjelo dobiti sredstva iz EU fondova za svoje inovativne proizvode.
„Mi u Šestan-Buschu smo dobili novac za projekt razvoja multifunkcionalne kacige koja cilja civilno tržište, ali se određeni dijelovi našeg istraživanja mogu primijeniti i na vojnom dijelu. Projekt je bio težak 8,5 milijuna kuna, iz fondova je sufinancirano 5 milijuna i trenutno smo u fazi industrijskog istraživanja. DOK-ING-a je povukao preko 40 milijuna kuna europskih sredstava i HS Produkt je na pragu dobivanja 30 milijuna kuna za realizaciju jednog važnog projekta za Hrvatsku, izgradnje centra kompetencija za robotiku u Karlovcu. Dakle, možemo reći da naše tvrtke jako dobro koriste strukturne i investicijske fondove, a Europski obrambeni fond koji nam tek stiže predstavlja jednu novu razinu izazovu za koju se moramo dobro pripremiti“, pojasnio je Basarac, uz napomenu kako je važno da se poduzetnici povezuju i unutar Hrvatske, ali i preko naših granica, a za to imaju i potporu MORH-a.
Još jedna hrvatska firma koja uspješno koristi europski novac je i Utilis. Oni su svoj projekt Cyber Conflict Simulator vrijedan 4 milijuna kuna uspjeli sufinancirati sa 80 posto iz EU fondova.
„Riječ je o platformi za vježbu obrane od kibernetičkih napada i obuku ljudi zaduženih za cyber sigurnost. Projekt je trenutno u fazi industrijskog istraživanja, traje tri godine i uskoro prelazimo u fazu eksperimentalnog razvoja“, objasnio je Goran Polonji, direktor Utilisa koji je na tom projektu partner sa zagrebačkim Fakultetom elektrotehnike i računarstva (FER).
„Utilis je bio spreman za iskorak, da naprave nešto novo i za to iskoriste fondove Unije. Projekt je zanimljiv i sa istraživačkog i sa komercijalnog aspekta. Ideja je nastala tijekom sudjelovanja u kibernetičkim vježbama koje organizira NATO, tamo smo primijetili neke nedostatke koje sada rješavamo preko njihovog simulatora“, kazao je profesor Stjepan Groš, docent na FER-u, koji je kao predstavnik znanstvene zajednice također pohvalio i suradnju s drugim domaćim firmama te MORH-om.