MMF i Svjetska banka godinama rade u paru, kao dobar i loš policajac. Najprije MMF postavi dijagnozu i odredi terapiju, a onda se pojavljuje Svjetska banka sa ‘spasonosnim‘ kreditima. Nakon svega, obično bogate države kreditori postaju još bogatije, a siromašne još zaduženije. No u posljednje vrijeme kao da dolazi do promjena u dosad neoliberalnim bastionima.
>>>Sva bijeda hrvatskog tržišta rada
Potpredsjednik Svjetske banke za Europu i središnju Aziju Cyril Muller detektirao je problem rada na neodređeno vrijeme i založio se za jednaku zaštitu stalnih i povremenih radnika. A tu se itekako možemo prepoznati jer je Hrvatska u europskom vrhu prema udjelu prekarnog rada. No svjetski bankar tu se ne zaustavlja. Upozorava (nas) i da smo među državama u kojima su radnici najugroženiji zbog nadolazeće robotizacije.
>>>Matija Kopić: Do 2035. RH bi zbog robotizacije mogla izgubiti 500 do 800 tisuća radnih mjesta
Nepotrebno će postati čak 60 posto današnjih poslova, pogotovu onih jednostavnih, repetitivnih i manualnih, kojih je u Hrvatskoj više nego u većini europskih država. Zato se spominje prijedlog za širenje univerzalne socijalne pomoći i snažnije oporezivanje onih koji imaju novca. Svijet zaista ide k vragu kad je i Svjetska banka počela zastupati sindikalnu politiku.