Transferne cijene trenutačno su jedno od ključnih područja interesa hrvatske porezne uprave, što je vidljivo iz promjena koje su u tom području uvedene od 2017. Promjene uključuju mogućnost korištenja instrumentom prethodnog dogovora o transfernim cijenama (APA) te obvezu podnošenja dodatnog izvještaja o transakcijama s povezanim društvima za razdoblje koje počinje od siječnja 2016. putem obrasca PD-IPO. Također, porezni obveznici koji imaju zajmove s povezanim stranama od 2017. godine nadalje mogu odlučiti žele li tržišnost kamatnih stopa u interkompanijskim transakcijama odrediti prema stopi koju određuje i objavljuje ministar financija (što je do 2017. bila jedina mogućnost) ili će se pri određivanju tržišne stope koristiti jednom od metoda transfernih cijena. Način utvrđivanja tržišnosti interkompanijske kamatne stope mora se primjenjivati na sve ugovore.
Veća sigurnost
Prethodni sporazum o transfernim cijenama (APA) sporazum je koji se najčešće odnosi na višegodišnje razdoblje, a koji sklapaju porezni obveznik i Porezna uprava. Sporazumom se utvrđuju određeni kriteriji transfernih cijena kojima će se porezni obveznik koristiti za odnose s povezanim društvima. Tim se instrumentom poreznim obveznicima omogućuje veća sigurnost u području transfernih cijena, smanjenje poreznog rizika te troškovi potencijalno dugog i zahtjevnog poreznog nadzora. Prethodni sporazum o transfernim cijenama omogućava poreznim obveznicima sigurnost u kompleksnim transakcijama s povezanim društvima, s obzirom na to da omogućava definiranje indikatora profitabilnosti i metoda za utvrđivanje tržišnosti u transakcijama s povezanim društvima. APA ima obvezujući učinak za poreznog obveznika i Poreznu upravu te se takvim ugovorom s Poreznom upravom rizik s aspekta poslovanja s povezanim društvima znatno umanjuje. Sve dok porezni obveznik posluje u skladu sa sporazumom APA, Porezna uprava ne smije izvršiti usklađenje za transferne cijene.
>>>Savjet više za manji rizik poslovanja u inozemstvu Tim se sporazumom poreznim obveznicima pruža veća sigurnost u pitanju transfernih cijena koje su primijenjene na određenu transakciju, umanjujući mogućnost sporova s Poreznom upravom. Što je još važnije, APA umanjuje troškove podrške prilikom poreznog nadzora i pripreme dokumentacije o transfernim cijenama.
Obrazac PD-IPO
Izvješće o poslovanju s povezanim društvima, obrazac PD-IPO, Poreznoj upravi uz prijavu PD za 2016. godinu trebat će dostaviti sva društva koja su tijekom 2016. godine imala transakcije s povezanim društvima u tuzemstvu i inozemstvu. Poreznoj upravi će se putem obrasca PD-IPO dostavljati informacije o potraživanjima i obvezama po transakcijama s povezanim društvima i zemljama u kojima povezana društva djeluju. Transakcije će se grupirati na razini robe/usluga te zajmova s povezanim društvima. Zanimljivo je da će u obrazac biti potrebno posebno naznačiti ako porezni obveznik ili povezana osoba ostvaruje ili ima pravo na porezni gubitak. Osim navedenog, predmetni obrazac sadržavat će i podatke o stanju potraživanja/obveza po zajmovima i isporukama na prvi i zadnji dan poreznog razdoblja te datumima nastanka potraživanja/obveza. Dodatno, kod zajmova će biti potrebno unijeti podatke o kamatnoj stopi, potraživanjima i obvezama za kamate nastalim tijekom poreznog razdoblja, visinu kapitala zajmodavca u povezanom društvu i slično. Kod poslova robe i usluga bit će potrebno razdvojiti je li riječ o robi ili uslugama.
Pomoću podataka dobivenih obrascem PD-IPO, automatskih ugrađenih kontrola obrasca te drugih informacija o poreznom obvezniku kojim raspolaže, Porezna uprava znatno će jednostavnije moći utvrditi potencijalne nepravilnosti ili rizike povezane s transfernim cijenama, potencijalne nepravilnosti ili rizike povezane s porezom po odbitku, kao i donijeti odluku o odabiru društva za potencijalni porezni nadzor. Uvođenje obrasca PD-IPO temeljeno je na OECD-ovom Priručniku o procjeni rizika transfernih cijena. Porezni obveznici mogu se koristiti popisom indikatora za utvrđivanje rizika transfernih cijena kako bi utvrdili postoje li u njihovom poslovanju visokorizični obrasci koji u konačnici upućuju na vjerojatnost da će porezni obveznik biti podvrgnut nadzoru transfernih cijena.
Pokazatelji niskog rizika
Priručnik također identificira indikatore rizika koji su potpuno neovisni od transakcija kao što je nepredavanje poreznih prijava i zatražene dokumentacije o transfernim cijenama Poreznoj upravi. Suprotno od dosadašnje prakse, Priručnik definira i indikatore niskog rizika transfernih cijena kao što su niska količina kontroliranih transakcija; postojanje usporedivih nekontroliranih transakcija koje se upotrebljavaju kao osnova za formiranje transfernih cijena; transakcije s povezanim društvima u zemljama s relativno visokim poreznim stopama; postojanje manjinskih dioničara čiji interesi mogu utjecati na podjelu dobiti između povezanih društava.
>>>Sergej Gurijev: Hrvatska uspjela ostvariti značajan rast u turizmu, ali vlade se moraju spremiti za rizike Posjedovanje lokalizirane dokumentacije o transfernim cijenama, kao i suradnja s Poreznom upravom u području transfernih cijena predstavljaju indikatore koji utječu na smanjenje rizika poreznog obveznika. Priručnik osigurava hrvatskim poreznim obveznicima sažet pregled o tome na što se Porezna uprava usmjerava prilikom procjene rizika transfernih cijena kao i odabira subjekta nadzora. Temeljem razumijevanja rizika identificiranih u Priručniku, porezni se obveznici mogu pripremiti na način da dokumentiraju transakcije – posebno one identificirane temeljem Priručnika. Osim obrasca PD-IPO, Poreznoj upravi bit će dane informacije o čimbenicima rizika te će se još jednostavnije moći pripremiti za porezni nadzor subjekata koje procijeni rizičnima.
Trenutak za ispravak
S obzirom na činjenicu da je kod poreza na dobit razdoblje oporezivanja u pravilu kalendarska godina, porezni obveznici još uvijek mogu korigirati naknade po transakcijama koje nisu u skladu s načelom tržišnosti. Samim time, umanjuje se rizik zaračunavanja dodatnih poreznih obveza u potencijalnom poreznom nadzoru. Informacije iz PD-IPO obrasca koje ukazuju na nelogičnost u odnosima s povezanim društvima mogu biti okidač za porezni nadzor poreznog obveznika (i njemu povezanih osoba), kojim naposljetku mogu biti otkrivene i druge nepravilnosti u poslovanju. Kako bi se umanjili rizici s aspekta transfernih cijena preporučujemo provjeru tržišnosti interkompanijskih transakcija te izradu dokumentacije o transfernim cijenama.
Autor: Petra Bulić