Pametni gradovi do 2020. privući će na globalnoj razini više od 34 milijarde dolara, kažu procjene. Ne čudi što je to tako s obzirom na to da svi žele živjeti u gradu koji pomaže, nudi usluge u skladu s razvijenošću tehnologije, olakšava život. Stoga nije iznenađenje kako je od nekadašnjih osam zabilježen skok na 40 pametnih gradova u Hrvatskoj.
Moderna tehnologija i svijest o potrebi održivosti prirode usmjerava suvremene gradove prema postizanju najboljeg mogućeg života u njima te poticanju gospodarskog rasta. Složeni sustavi omogućuju svakodnevno funkcioniranje grada koje mora biti pravovremeno na usluzi građanima. Promet, opskrba vodom i strujom, rad škola ili bolnica predstavlja velike izazove s kojima se gradovi suočavaju, a koji moraju besprijekorno raditi. Kako bi se to postiglo pametni gradovi upotrebljavaju ICT tehnologiju, pametne mreže (smart grid), internetsko povezivanje stvari (Internet of Things – IoT), vezu M2M (machine to machine), uvode pametne prijevozne sustave, smanjuju onečišćenja okoliša, pametnim mjerenjem povećavaju energetsku učinkovitost te inoviraju građevinarstvo.
Četvrta Liderova konferencija Smart Cities 2018 koja će se održati na Zagrebačkom velesajmu, 17. travnja, pokazat će kako se mogu usvojiti i koristiti pametna rješenja te koliko ih hrvatskih gradova primjenjuje. Broj mjesta je ograničen, prijavite se na vrijeme.
>>>Pametni gradovi ‘mrze’ gužve
Do sredstava za stvaranje pametnih gradova može se doći preko europskih strukturnih fondova, javno-privatnim partnerstvom, uštedama, ‘crowdfoundingom‘ ili suradnjom privatnih tvrtki i mjesnih samouprava. A koliko je Hrvatska uspješna u tome doznat će se na Liderovoj konferenciji od gradonačelnika, poduzetnika koji nude pametna rješenja i predstavnika nadležnih ministarstava.
Hrvatski pametni gradovi sve brojniji
Ipak, i prije no što konferencija počne možemo konstatirati kako se hrvatski gradovi neprestano ‘opamećuju‘. Prema istraživanju Zavoda za gradski promet Odsjeka promet Fakulteta prometnih znanosti, od 128 hrvatskih gradova u njih 40 primjenjuju se neka pametna rješenja.
>>>‘Pametne klupe’ stigle i u Đakovo
Svakako se među ključna rješenja za život u gradovima budućnosti svrstava pametna mobilnost građana. Smart parkiranjem podičiti se mogu Pula i Dubrovnik, a Split je nedavno uveo senzore za pametan parking.
“Završetkom realizacije ovog projekta, Grad Split postat će prvi grad na europskom kontinentu koji će imati baš sva ulična parkirna mjesta (u sustavu naplate) pokrivena senzorskom tehnologijom i integrirana u Smart parking aplikaciju”, istaknuli su u Split parkingu koji je s tvrtkama Ericsson Nikola Tesla i Profico potpisao ugovor vrijedan 2,9 milijuna kuna za ICT rješenje za pametno parkiranje.
Gradovi budućnosti podrazumijevaju i napredne metode upravljanja zajednicom i njezinom infrastrukturom.
Grad Jastrebarsko s gradonačelnikom Zvonimirom Novoselom na čelu provodi pametna rješenja e-ceste online, kojim je uspostavljena digitalna baza svih 250 kilometara nerazvrstanih cesta na području Grada te je omogućeno efikasnije upravljanje i održavanje. Detaljnije o tom projektu, kao i o projektima e-sjednice (olakšava posao gradskih službi) i INFO Jaska (veza mjesne uprave, građana i organizacija civilnog društva s preko 30 digitalnih "info točaka" u gradu), moći ćete detaljnije čuti od gradonačelnika Novosela na Liderovoj konferenciji Smart Cities 2018.
Pametne usluge svojim građanima gradovi nude i u obliku pametnih klupa. Tako se na primjer u tome okušalo Đakovo čiji je dogradonačelnik tu nabavku okarakterizirao kao ‘korak ka viziji Đakova kao pametnoga grada’. No, neki su odmakli puno dalje.
Koprivnica se nakon pametnih klupa, besplatnog pristupa internetu i električnih bicikala, bacila na razradu smart city aplikacije za pametnu ulicu i pametno igralište, a susjedni joj Bjelovar već bi iduće godine trebao postati prvi hrvatski digitalni grad. Kako je u tome uspio opisat će gradonačelnik Dario Hrebak 17. travnja na Zagrebačkom velesajmu. Poslovanje će biti skoro potpuno digitalizirano što će ubrzati rad bjelovarske gradske uprave čiji bi službenici trebali povećati učinkovitost 30 posto te će se ostvariti i uštede.
>>>Sofianopoulos: ‘Pametni gradovi’ potiču korištenje obnovljivih izvora energije
Kada se govori o pametnim gradovima u Hrvatskoj, nemoguće je ne spomenuti Rijeku. Pod vodstvom gradonačelnika Vojka Obersnela Rijeka je uspjela ostvariti niz projekata pametnog grada. No i dalje ne miruje te preko tvrtke Smart Ri i uz sredstava Europske unije nastavlja s pametnim rješenjima u upravljanju gradom čime će podići kvalitetu života Riječanima. Na čemu se sada intenzivno radi i u što se polažu najveće nade, na Smart Citiesu će ispričati sam Obersnel.
Dakako, hrvatska metropola također se ima čime pohvaliti. Zagrebačka pametna rješenja predstavit će na Smart Citiesu Mirka Jozić, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša u Gradu Zagrebu. Jozić je u Zagrebu potaknula i provela osnivanje poduzetničkog centra Plavi ured, osnivanje VC fonda, izgradnju novog Tehnološkog parka, projekte komunalnog i vodnog gospodarstva te mjere potpore poduzetnicima, privlačenja ulaganja i zbrinjavanja otpada.
Kako je ‘pamet‘ stigla u Nizozemsku i Švedsku
Mnogo je hrvatskih gradova čiji se opamećivanje tek planira, a za dobivanje ideja svakako je korisno zaviriti u susjedna dvoriša pa čak i ako su prilično udaljena. Dapače, što su udaljenija i razvijenija, to su bolji primjer.
Tako će na konferenciji Smart Cities o primjeru Amsterdama govoriti Aik van Eemeren koji vodi amsterdamski inovacijski program Future Gov pomoću kojeg se promišlja i preispituje djelovanje gradske vlasti. Eemeren koordinira blockchain i pilot projekat Grada Amsterdama: grad kao mjesto eksperimenta za široki spektar inovativnih projekata u javnom prostoru, infrastukturi i samoj gradskoj upravi. U razgovoru za Lider istaknuo je da socijalne službe, sustav obrazovanje i financiranje funkcioniraju na arhaičnim principima i da će vlast kakvu danas poznajemo uskoro će biti stvar prošlosti.
>>>48 sati: Primjeri dobre prakse za ‘građanski proračun’ i uređenje obalnog pojasa
- Cilj cijelog projekta jest promišljati i preispitivati djelovanje gradske vlasti, te zatim izgraditi novu vladu, koja će funkcionirati usporedno s postojećem, a čiji je smisao u tome da građani sami kontroliraju big data podatke, te sudjeluju u radu vlade po principima izravne demokracije – kazao je Eemeren.
Švedska iskustva predočit će Erik Freudenthal, nekadašnji je voditelj komunikacija Hammarby Sjöstada koji se uključio u Smart City Sweden. Čelnik je GlashusEtta, centra za informiranje o okolišu, koji o rješenjima iz Stockholma kako stvoriti održive pametne gradove predaje i poučava u svijetu.
Vidimo se na konferenciji Smart Cities 2018!