Stranka Snaga i Udruga Franak podržavaju osnivanje etične banke, objavili su u četvrtak Goran Aleksić iz Snage i aktivistica Franka Jelena Benjak na konferenciji za novinare održanoj u Saboru. Aleksić je istaknuo kako se i sam učlanio u Zadrugu za etično financiranje te uplatio i minimalni polog od 2.500 kuna.
‘Snaga i Udruga Franak podržavaju potrebu za osnivanje etične banke u Hrvatskoj jer su svojim dosadašnjim radom iz prve ruke svjedočili kamo vodi sadašnji bankarski model poslovanja u Hrvatskoj. Kao dio organizacije koja je razotkrila bankarsko nezakonito poslovanje kojim se već 15 godina oštećuju hrvatski građani, smatram da je stvaranje vlastite etične banke neophodno za izlazak Hrvatske iz ekonomskih problema odnosno za njezin održivi razvoj‘, kazao je Aleksić.
>>>Jeras: Banka u vlasništvu građana nije u interesu ‘velikim igračima’
Svi građani, poduzeća i institucije mogu učlanjenjem u ZEF postati dio projekta osnivanja prve etične banke u Hrvatskoj, a Aleksić se odlučio za taj čin jer smatra da je to prije svega plemenito.
Benjak je pozvala Hrvatsku narodnu banku da prestane kočiti taj projekt. Etična banka financirat će projekte koji su razvojni, ekološki i za dobrobit naše zajednice, ona se ne temelji na komercijalnim principima, nego prije svega na principima financiranja projekata koji su blagotvorni za cijelu našu zajednicu, dodala je.
>>>Etična banka: Očekujemo intenzivniju suradnju ‘neobjektivnog HNB-a’
Upravitelj Zadruge za etično financiranje Goran Jeras, pak, naveo je da se ‘novac hrvatskih građana uz skupu i netransparentnu kamatu investira bez ikakve mogućnosti da oni sami na to utječu, a profit završava izvan Hrvatske, u matičnim bankama u Italiji, Austriji i Mađarskoj, u korist njihovih gospodarstava i vlasnika banaka. Želimo osvijestiti javnost da se kontrola nad vlastitim depozitima može ostvariti samo osnivanjem vlastite banke koja će raditi u korist održivog razvoja Hrvatske, a ne na njegovu štetu.
Trenutačno je u Hrvatskoj od 300 milijardi kuna depozita u bankama 90 posto u stranom vlasništvu koje manje od trećine kredita plasiraju u poduzetništvo, dok ostatak kroz potrošačke kredite i kredite državi generiraju u nove dugove. To znači da praktički svaki građanin od svojih 100 kuna koje drži u banci, sa 70 kuna zadužuje svojeg rođaka, susjeda ili sugrađanina, umjesto da ga tim novcem zapošljava i stvara novu društvenu vrijednost. Banka koja bi poslovala prema načelima etičnog bankarstva, koja bi sve svoje kapacitete usmjeravala na stvaranje nove vrijednosti lokalnog gospodarstva, u Hrvatskoj još ne postoji, ali uspješne primjere možemo vidjeti u nizu zemalja naprednog dijela Europske unije. ZEF, naglašava Jeras, koristi model bankarstva koji je, i kad je posrijedi upravljanje rizicima, najsigurniji na svijetu. U pokušajima da preraste u banku usklađenu s aktualnom regulativom naišli su na mnogobrojne institucionalne prepreke, pa je stoga potreban široki nacionalni konsenzus koji bi pokazao da i građani vjeruju da osnivanje takve banke za Hrvatsku nema alternativu. ZEF ispunjava regulatorne zahtjeve i ubrzano radi na dokumentiranju materijala za predavanje zahtjeva za licencu.
>>>Jeras: Etična banka će u Hrvatskoj početi s radom i bez službene licence HNB-a
Iza njih su dva neuspješna kontakta s HNB-om, prvi u svibnju prošle godine kada su pokušali dobiti licencu te pokušaj preuzimanja Tesla banke koji je završio tako što je zahtjev za stečajem te banke podnesen samo dan prije nego su dobili sva potrebna odobrenja za dokapitalizaciju, i to nakon što je stečaj odgađan pune dvije godine.
Aleksić se na kraju još jednom osvrnuo na HNB koji, umjesto da prepozna društvenu dobrobit koju u svojim korijenima i principima ima etično bankarstvo, koči osnivanje hrvatske etične banke i time još jednom dokazuje da je u rukama bankarskoga lobija komercijalnih banaka. Rekao je i da je dosad nastojao banke dovesti na pravi put, na put zakonita poslovanja, a odsad im kao suvlasnik buduće etične banke postaje konkurencija. HNB, tvrdi, i dalje podržava nezakonito poslovanje banaka i nepoštene kamatne stope, kao i Vlada koja ne želi štititi prava svojih građana. Poslužio se primjerom krize u Agrokoru za koju je rješenje ponudio i Jeras; mada je njegov prijedlog bio na tragu onoga o čemu je mislio i premijer, odbijen je čime je, ističe, potvrđeno da je Andrej Plenković u sjeni ministrice gospodarstva Martine Dalić.
>>>Prva etična banka dobiva licencu do kraja godine
Jeras je, odgovarajući na pitanja novinara, iznio i podatke o portfelju i poslovanju buduće etične banke – prve tri godine njihova će bilanca iznositi dvije milijarde kuna, pri čemu 70 do 80 posto opada na poduzetnike, a ostatak na privatne osobe. Što se tiče kreditiranja, kredit će se moći odobriti samo u iznosu najviše osam puta većem od ulaganja, dok će se odbijeni projekti za financiranje moći obratiti i samoj Zadrugi.
Licencu će, za kraj je najavio Jeras, ponovno pokušati osigurati u drugoj polovici svibnja, nakon skupštine ZEF-a.