U odnosu na našu ekonomsku snagu, na BDP, na broj zaposlenih naša država jako puno troši. Jako puno resursa konzumira, kazao je ugledni ekonomski analitičara Velimir Šonje gostujući u ponedjeljak u RTL Direktu.
- Relativno je ovo skupa država maknu li se odvajanja za zdravstvo i mirovine i odvoji li se samo ono što taj pogon hladni pogon košta. Tu govorimo o plaćama administracije, službenika, namještenika i o materijalnim troškovima i onome što ide kroz javnu nabavu i mimo javne nabave. Dolazimo do nekih 20 posto BDP-a, dakle, jednu petinu nas košta prije no što smo uopće za neke mirovine zaradili i proslijedili ih umirovljenicima. Tu smo relativno skupi, rekao je Šonje.
>>>Velimir Šonje: Za 63 posto ovršenog duga odgovorno je 10 000 blokiranih građana
Pojasnio je kako toliko koštaju i skandinavske države, koje uzimaju, ali mnogo i daju.
- Uvijek je problem tog balansa. Ljudi će glasati čak i za veće poreze u nekim društvima ako imaju osjećaj da sa druge strane za to dobivaju kvalitetu. Mi, nažalost, nemamo taj osjećaj. Struka već neko vrijeme pokušava, a udruga Lipa je sad krenula u pravcu da zahvati cijelu širinu tog problema, zapravo da ukaže da u nizu javnih sustava postoje prostori i za uštede i za bolje upravljanje i za bolje rezultate, bolje usluge građanima s obzirom na to koliko se u te sustave ulaže, komentirao je Crnu knjigu javne potrošnje koju je u ponedjeljak predstavila udruga Lipa, a čije je koristi ranije tog dana detaljno analizirao na svom portalu Ekonomski lab.
>>> Otvorena Crna knjiga: Od danas i sami možete prijaviti neracionalno trošenje javnog novca
Učinkovitost državnog aparata bila bi bolja kada bi u koncipiranju politika, nadzoru i mjerenju efikasnosti bile jače kontrole i kada bi u tome bila veća uloga struke. Ekonomska, sociološka i druge struke su uključene u javne procese i dizajn javnih politika baš zato da bi one bile efikasne i da se sa što manje utroška resursa postigne što veći efekt. Naravno, postoji i politički dio odgovornosti. Kod nas država nije odvojena od političkih stranaka. Kod nas je normalno da političke strane i država su jedno te isto kad osvoje vlast. Tog u razvijenom svijetu nema, utvrdio je.
Na pitanje Zorana Šprajca je li mirovinska reforma cvijeće na balkonu s trulom fasadom, Šonje je kazao kako je pozitivno da Vlada reagira na vanjske podražaje, u ovom slučaju prigovore Europske komisije zbog neprovođenja strukturnih reformi. S druge strane, entuzijazam za ad hoc akciju, poput najavljene mirovinske reforme, nakon nekoliko dana splasne, a potrebna nam je sustavna politika za provođenje reformi, osobito mirovinskog sustava s obzirom da smo nacija koja stari i da su reforme u tom području nužne.
- U 2018. bit će više reformi nego što ih je bilo do sada, ali bit će ih manje nego što bi ih bilo potrebno, zaključio je Šonje.