RBA bankarska grupacija Štajerska iz Austrije podnijela je prijedlog za pokretanje postupka za ocjenu suglasnosti Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom, takozvanog „Škibolinog zakona“, s Ustavom Republike Hrvatske.
Kako navodi Michael Spitzer, povjerenik za Hrvatsku i glavni koordinator Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, razlog podnošenja prijedloga jest formalna i materijalna nesuglasnost Zakona s pojedinim ustavnim načelima Republike Hrvatske.
Sporno je, među ostalim, što je navedeni Zakon donesen po hitnom postupku, iako za to nije postojao niti jedan "posebno opravdani" razlog, donesen je bez savjetovanja sa zainteresiranom javnošću i procjene njegovih učinaka, dok je sam tekst Zakona opterećen unutarnjim nedosljednostima koje imaju bitnu pravnu dimenziju, stoji u priopćenju.
>>>Sabor jednoglasno i s burnim pljeskom donio ‘Škibolin zakon’, prihvatio izmjene Ovršnog
Navodi se i da je prema Ustavu RH zabranjeno retroaktivno djelovanje zakona, osim iz posebno opravdanih razloga, kada je retroaktivnost moguće primijeniti na pojedine zakonske odredbe. A ne, kako je ovdje slučaj, na cijeli zakon, i to bez objašnjenja i zakonski utemeljene argumentacije za takvu proceduru, navodi Spitzer.
Svaki pojedini razlog formalne neustavnosti Zakona naveden u prijedlogu predstavlja dostatan razlog za utvrđenje nesuglasnosti Zakona s Ustavom, s posljedicom njegova ukidanja u cijelosti ili u dijelovima za koje se utvrdi da su nesuglasni s Ustavom RH u materijalnom smislu, ističe se u priopćenju.
Sabor je donio taj zakon 14. srpnja ove godine po hitnom postupku.
U prijedlogu se predlaže i hitno izricanje privremene mjere do okončanja ustavnosudskog postupka, odnosno privremenu obustavu svih pojedinačnih radnji koje se poduzimaju na osnovi Zakona do završetka ustavnosudskog postupka.
-U slučaju primjene pojedinačnih akata ili radnji koje bi se mogle poduzeti na temelju spornog Zakona, članice RBA bankarske grupacije Štajerska pretrpjele bi nepopravljive štetne posljedice, upozorio je Spitzer.
Banke članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske su od 2000. do 2012. godine odobravale hrvatskim građanima kredite u Republici Austriji, što je predstavljalo regularno i uobičajeno bankarsko poslovanje sukladno svim austrijskim i hrvatskim zakonima odnosno propisima.
Navedeni krediti su bili, a i danas su, znatno povoljniji od onih koji su tada bili na hrvatskom tržištu, a što potvrđuje i velik broj korisnika koji i danas uredno otplaćuju svoje kredite, kaže se u priopćenju.
>>>RBA: Tužbu spremaju Raiffeisen zadruge iz Štajerske, a ne banka
S početkom ekonomske krize manji dio korisnika kredita više nije bio u mogućnosti ispunjavati svoje financijske obaveze te se odlučio na pokretanje parničnih postupaka podizanjem tužbi radi utvrđivanja ništetnosti ugovora o kreditu kako bi, prije svega, odgodili plaćanje dospjelih dugovanja.
-U svim dosad zaključenim sudskim postupcima, prije donošenja osporenog Zakona, presuđeno je da u navedenim ugovorima o kreditu nije bilo elemenata zbog kojih bi se proglasila ništetnost po hrvatskim zakonima, naglašava Spitzer.
U priopćenju se dodaje da članice Raiffeisen bankarske grupacije imaju razumijevanja za tešku situaciju u kojoj se nalaze pojedini hrvatski korisnici kredita i čine sve u svojoj moći da u otvorenoj komunikaciji sa svojim hrvatskim klijentima nađu konstruktivna rješenja na obostranu korist.
Prema nedavno objavljenim procjenama, nekoliko regionalnih poslovnica te bankarske grupacije iz Štajerske odobrilo je prije 10 do 15 godina hrvatskim zajmoprimcima gotovo 3000 zajmova, ukupno vrijednih oko 200 milijuna eura.