U nastavku koferencije 4. industrijska revolucija koja se održava u zagrebačkom Branimir centru državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić podsjetio je da se svijet mijenja brzo te da sutra više neće biti tako sporo kao danas, uz napomenu da se i u Hrvatskoj moramo mijenjati, poglavito po pitanju globalizacije i digitalnog tržišta.
- Imamo dojam da se sporije prilagođavamo promjenama, ali provodimo mjere koje bi trebale unaprijediti digitalizaciju poslovnog okruženja, ali i javne uprave i to moramo napravti ako želimo pratiti razvijeni svijet – rekao je Antonić.
>>> Lemke: Umjetna inteligencija bez podataka je kao krava bez trave
On je naglasio da Ministarstvo priprema Zakon o poticanju istraživanja i ulaganja i poručio je da će biti novih natječaja za tehnološko unapređenje industrije, za klastersko djelovanje i mnogo toga još, a svi bi ti natječaji, vjeruje, trebali poboljšati poslovni ambijent u Hrvatskoj. Međutim, da bi tvrtke i javna uprava unaprijedili svoje tehnološke procese, nužno je da se poboljša konkurentnost i produktivnost i tek takve procese treba digitalizirati. Osigurat će se i sredstva iz EU fondova te know-how, tj. znanje mladih stručnjaka.
[caption id="attachment_342165" align="aligncenter" width="750"]
Mario Antonić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
- Hrvatska je na začelju po digitalizaciji, ali moramo naprijed jer danas nije više važno jesmo li veliki ili mali, važno je koliko ulažemo u modernu tehnologiju – rekao je Antonić.
Da bi se što uspješnije uključila u europske i svjetske procese digitalne transformacije industrije i društva, Republika Hrvatska treba čim prije razviti novu strategiju digitalizacije industrije, javne uprave i javnog sektora, modernizirati obrazovni sustav te povećati ulaganje u istraživanje i razvoj.
Benčić: Hrvatska nije konkurentna jer nema odgovarajuću industrijsku strukturu
O inovativnom gospodarstvu za Industriju 4.0 govorio je Hrvoje Benčić, direktor digitalnih usluga i operacija u Ericssonu Nikola Tesli koji je rekao je da se Industrija 4.0 temelji na skoroj implementaciji pete generacije mobilne tehnologije, internetu i analizi velike količine podataka. Hrvatska ima neodgovarajuću industrijsku strukturu, što se odražava i na konkurentnosti. Za promjenu treba iskoristiti val ubrzane digitalizacije i za pozicioniranje u umreženom društvu.
[caption id="attachment_342189" align="aligncenter" width="750"]
Hrvoje Benčić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Europske tvrtke kaskaju za američkim i azijskim u digitalizaciji, no Ericsson Nikola Tesla je primjer europske firme koja je daleko otišla u Industriji 4.0. riječ je o robotici, umjetnoj inteligenciji, strojnom učenju, 3D printerima, nanotehnologiji, biotehnologiji i drugim tehnološkim postignućima za koje je potrebna umreženost koju omogućuje 5G tehnologija – peta generacija mobilnih telekomunikacijskih mreža.
Benčić je podsjetio da je između svakih industrijskih revolucija trebalo manje vremena, a za 15 godina umrežit ćemo 26 milijardi uređaja, od frižidera, centralnog grijanja, spuštanja roletni, zašto će nam trebati brži prijenos podataka, niža latencija, bolja propusnost, jaka mreža.
Da se naslućuju promjene vidi se i po tome što su lani po prvi put telekom operateri više interesa pokazali za nuđenje svoje usluge industriji nego privatnim korisnicima. Prema Ericssonovom istraživanju, 74 posto industrija vidi benefite od uvođenja 5G mreža, a zbog bolje propusnosti mreže, niže latencije i većeg prometa podataka industrija je spreman platiti više za 5G.
Ericsson Nikola Tesla razvija strojno učenje za upravljanje iz daljine, radi na povećanju učinkovitosti, fleksibilnosti i praćenja poslovnih procesa te na upravljanje robotima s trenutnom povratnom informacijom.
- Kakve nas promjene čekaju, govori i to da će 65 posto djece koja danas kreću u školu raditi poslove koji danas ne postoje – rekao je Benčić.
Štefanić: Postavljamo niske ciljeve
O Lean digitalnoj transformaciji javnog sektora i industrije kao dualnoj strategiji govorio je Nedeljko Štefanić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu koji je, doduše, rekao da je trenutačna uključenost hrvatske industrije i društva u Industriju 4.0 relativno dobro, ali je ponovio riječi prethodnika da usprkos tome Hrvatska sve više zaostaje za zemljama Europske unije po pitanju primjene digitalnih tehnologija.
U srpnju 2016. započelo se s radom na nacionalnoj reformi digitalizacije 2020. koja je predstavljena Europskoj komisiji, no ni nakon dvije godine Ministarstvo gospodarstva to nije službeno odobrilo i prijavilo u Bruxelles. Štefaniću nije jasno zbog čega Ministarstvo šuti, no naveo je da je cilj EK da se godišnje za digitalizaciju javne uprave i industrije izdvaja tri posto BDP-a, dok se sada izdvaja oko dva posto. S druge strane, SAD i Japan izdvajaju više od tri posto, Kina četiri posto, iz čega je jasno koliko su te zemlje već sad ispred EU.
[caption id="attachment_342227" align="aligncenter" width="750"]
Nedeljko Štefanić, Foto: Dražen Lapić/Lider[/caption]
Što se pak tiče Hrvatske, ona danas za digitalizaciju izdcaja 0,85 posto, prije dvije godine to je bilo 0,79 posto, a cilj je 1,4 posto. Štefanić kaže da je to greška i da trebamo biti ambiciozniji.
- Postavljamo niske ciljeve, a neće nam se pružiti više ovakva prilika, a Industrija 4.0 je prilika da nadoknadimo sve što smo propustili u zadnjih 25 godina. Imamo nisku produktivnost jer je većina radnika zaposlena u industriji s niskom dodanom vrijednošću, poput prehrambene ili tekstilne industrije. Digitalizacija to može popraviti – smatra Štefanić.
Lean transformaciju kao dio dualne strategije čine mapiranje ključnih problema i rješavanja standardizacija, dnevna poboljšanja i kvaliteta, dok se digitalna transformacija provodi u sedam koraka: 1) pametni i povezani proizvodi, 2) horizontalna i vertikalna integracija, 3) optimalno korištenje resursa, 4) digitalno znanje i vještine, 5) robotizacija, 6) standardizacija i pravna regulativa te 7) kibernetička sigurnost.
- Kako bi digitalizacija imala efekat, moramo povećati produktivnost, industrijsku proizvodnju, BDP, iskoristivost fondova te smanjiti nezaposlenost – rekao je Štefanić.
Marković: Korisnici se mijenjaju
Svijet se mijenja, korisnici se mijenjaju, pravila igre se mijenjaju i banke se moraju promijeniti. Pogotovo jer se suočavaju s velikim izazovom tehnoloških napredaka, nove regulative i novih izazivača koji zajedno ne diktiraju samo način poslovanja, već i stil života. O digitalnoj evoluciji za bankarsku revoluciju na iskustvu Addiko banke govorio je njezin izvršni direktor Relja Marković.
Banke su se našle u konkurentnijem okruženju, došli su novi kanali i platforme. U digitalizaciju je Addiko krenuo 2015., a Marković je rekao da digitalna transformacija kreće s vrha. Bila je potrebna nova organizacijska struktura, razvoj vlastitih kanala (primjerice m-bankng). Kao rezultat svega ubrzali su komunikaciju kroz hijerarhiju, ali i među zaposlenicima.
- Primjerice, Addiko za ponudu Blic gotovinskih kredita svi su se odjeli morali promijeniti – rekao je Marković.