Steven Pavletic je potpredsjednik Udruženja hrvatsko-američkih profesionalaca ACAP (Association of Croatian-American Professionals) i predsjednik odsjeka za medicinu i zdravstvo. ACAP je osnovan 2014. Godine u Washingtonu, a o dosadašnjim iskustvima i daljnjim planovima udruženja koje okuplja stručnjake i znanstvenike iz raznih struka, Pavletic govori za Lider.
Koliko članova ima ACAP, što ste dosad postigli i koji su ciljevi udruženja?
Potencijal se očituje na nekoliko razina. Prvo, kada je riječ o ljudskom potencijalu, procjena je da oko milijun državljana SAD-a ima hrvatsko porijeklo, a oni imaju mnogo prijatelja i članova obitelji koji vole Hrvatsku. Matematika je jednostavna - zajedno smo jači.
- ACAP trenutačno ima više od 350 članova, pet podružnica diljem SAD-a i rastemo na dnevnoj bazi. Cilj organizacije je povezati novu generaciju hrvatske dijaspore u SAD-u. Riječ je o uspješnim profesionalcima iz svih područja - znanstvenicima, liječnicima, inženjerima, odvjetnicima, umjetnicima, novinarima, menadžerima i sl. ACAP je neprofitna udruga, a dobrodošli su i pojedinci koji nisu hrvatskog porijekla, ali su aktivni u hrvatskoj zajednici. Potičemo razmjenu znanja i umrežavanje između hrvatsko-američkih profesionalaca i Hrvata u Hrvatskoj kao i poslovnu suradnju i trgovinu. Surađujemo i s drugim hrvatsko-američkim organizacijama i hrvatskim organizacijama diljem svijeta. ACAP-ov moto je “Globalna Hrvatska”. Ideja koja stoji iza tog mota je odmaknuti se od tradicionalnog romantičnog patriotizma koji se zasniva na “povratku u rodni kraj” i iracionalnim investicijama, prema novoj formi suradnje korištenjem ekspertiza i iskustava uspješnih profesionalaca te fokusa na projekte bazirane na održivom zajedničkom interesu. Naravno da ljubav prema Hrvatskoj pritom igra ulogu kao i naše osobne i obiteljske veze s Hrvatskom. Zbog svega toga mislimo da će ovakva organizacija biti uspješna. Dosad smo organizirali prvu konferenciju koja se lani održala u Washingtonu i na kojoj je sudjelovalo oko 230 sudionika iz SAD-a i Hrvatske. Najčudesniji aspekt bila je mladost i energija briljantnih ljudi koji su se pojavili na susretu i svjesnost o mogućnostima koje ovakva nova organizacija može ponuditi. Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović održala je inspirativan govor signalizirajući novu fazu i duh u odnosima američko-hrvatske dijaspore koji se može opisati kao stalna cirkulacija najboljih ljudi i ideja.
Hoće li uslijediti i neke konkretne investicije?
- Jednom kad se identificiraju takvi zajednički projekti vjerujemo kako će slijediti i investicije. Trenutačno smo fokusirani na područje medicinskog turizma za koji smatramo da ima ogroman razvojni potencijal te na biotehnologiju i energetiku. Aktivnosti ACAP-a su usmjerene i na zakonske barijere koje sprječavaju brži protok ljudi i poslovanja poput dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske i viznog režima. Oformili smo radne skupine čiji je fokus na medicinskom turizmu, zakonskim barijerama i obrazovanju. Uz to, prioritet nam je i organizacija druge konferencija koja će biti održana u Chicagu 12. svibnja 2017. i bit će još veći događaj od prve. Fokus konferencije će biti na poduzetništvu, startupovima i obrazovanju sa sjajnim govornicima i panelistima iz SAD-a I Hrvatske.
[caption id="attachment_259502" align="alignright" width="201"]
Steven Pavletic[/caption]
Kakvi su, po vašem mišljenju, gospodarski odnosi između SAD-a i Hrvatske? Kakva su očekivanja?
- U globalnim razmjerima, a posebno u usporedbi s EU, trgovinska razmjena između SAD-a i Hrvatske je daleko ispod svog potencijala. Dobar trend je ogroman rast interesa Amerikanaca za posjet Hrvatskoj i rastuća popularnost Hrvatske kao turističke destinacije. Ono što Amerikanci najviše vole u Hrvatskoj su vino, hrana te priroda i krajolik. Hrvatska ne koristi dobro mogućnosti izvoza hrane i vina u SAD u većoj mjeri. Što se tiče ljepote zemlje, vjerujem da sve više Amerikanca i ljudi iz zapadne Europe zainteresirano za kupnju nekretnina u Hrvatskoj i selidbu, trajno ili privremeno, jednom kad odu u mirovinu. Jedna od glavnih prepreka u transformaciji Hrvatske u neku vrstu europske Floride ili Arizone je nedostatak zadovoljavajuće zdravstvene infrastrukture za takve umirovljenike. A to je područje u kojem SAD, sa svojom najboljom svjetskom medicinskom ekspertizom, i Hrvatska s velikom tradicijom u zdravstvenoj skrbi i obrazovanju, mogu udružiti snage. Nužno je otvoriti zdravstvo privatnim investicijama i potaknuti rast radnih mjesta. Da bi se to dogodilo trebamo sjesti zajedno s vladom kao partnerom i svim stakeholderima za stol i pobrinuti se da iskoristimo ovu mogućnost za ekonomski rast Hrvatske i čitave regije. Također sam zainteresiran za razvoj vrhunskih medicinskih usluga kao što je uspostava Instituta za rak, po američkom modelu, koji bi služio stanovnicima Hrvatske, ali i čitave regije Jugoistočne Europe.
Što je s vašim interesom za otvaranjem klinike u Hrvatskoj?
- Što se tiče otvaranja klinike u Hrvatskoj, to je duga tema. No, svodi se na goleme mogućnosti za investicije i otvaranje radnih mjesta u zdravstvu u Hrvatskoj, a posebno u području kroničnih bolesti i raka. Od toga bi trebali imati koristi ljudi u Hrvatskoj, ali i milijuni Europljana. Na konferenciji u Chicagu ćemo imati posebnu fokus grupu koja raspravljati o ovoj temi.
Što su i dalje najveće prepreke značajnijim investicijama u Hrvatsku i međusobnoj gospodarskoj suradnji?
- Najvažnija je jasna i odlučna volja hrvatske vlade da provede strukturne reforme i učini Hrvatsku stabilnim i povoljnim okruženjem za biznis. Trendovi počinju biti dobri i očekivanja od nove vlade u ovom području su golema. Također, ključno je za Hrvatsku da pokaže više odlučnosti u izgradnji gospodarskih odnosa i trgovini sa SAD-om i postavi to kao jedan od strateškim prioriteta. Ironično je da je za sve to potrebna samo snaga volje i promjena mentalnog sklopa na način da se shvati da je Hrvatska dio globalne ekonomije i da novac nije glavna prepreka. Ono što je potrebno su pravi potezi u uspostavi učinkovitog javno-privatnog partnerstva u svim područja od zajedničkog interesa koji prije svega moraju biti strateški definirani.
Najvažnija je jasna i odlučna volja hrvatske vlade da provede strukturne reforme i učini Hrvatsku stabilnim i povoljnim okruženjem za biznis.
Koliki je potencijal hrvatskih iseljenika u SAD-u u ekonomskom smislu? Očekujete li sada snažniju aktivnost?
- Potencijal se očituje na nekoliko razina. Prvo, kada je riječ o ljudskom potencijalu, procjena je da oko milijun državljana SAD-a ima hrvatsko porijeklo, a oni imaju mnogo prijatelja i članova obitelji koji vole Hrvatsku. Matematika je jednostavna - zajedno smo jači. Pripadnici novijih generacija hrvatskih iseljenika stekli su visoku razinu profesionalnih vještina, znanja i ekspertiza, većina ih je visokoobrazovana i uspješna u svom području. Oni mogu donijeti značajnu ekspertizu za hrvatski ekonomski rast. Pojava ACAP-a je dobar trend i znak tog novog razmišljanja. Investicije i možda povratak nekih iseljenika koji bi nastavili profesionalni život u Hrvatskoj će se dogoditi kada se stvore mogućnosti za to. Mora postojati profesionalni i financijski smisao za takav potez. Trenutačno, u situaciji loših demografskih trendova i odlaska mladih obrazovanih ljudi iz Hrvatske nije previše realno da se iseljenici vraćaju raditi u Hrvatsku. Za više aktivnosti u tom smislu potrebne su dvije zainteresirane strane. Hrvatska vlada mora reći da joj je to jedan od prioriteta i potkrijepiti to nekim aktivnostima, a ne samo riječima. Trenutačno ne vidim takav plan niti djelovanje. Nastojanja hrvatske diplomacije su nedorečena i nedosljedna u tom području. Ipak, moram pohvaliti Veleposlanstvo RH u Washingtonu, Predsjednicu Republike Hrvatske i Državni ureda za Hrvate izvan domovine za opipljivu podršku u zadnje vrijeme, kao i poticanje naših nastojanja da organiziramo hrvatsku dijasporu za suočavanje s izazovima i potrebama modernih vremena.