Zadarski župan Stipe Zrilić iznio je planove i strategiju županijskog razvoja i potvrdio kako bilježe gospodarski zamah, razvoj ribarstva, pomorstva, turizma, metaloprerađivačke industrije te pad nezaposlenosti. Prioritet su i gospodarenje otpadom te gradnja podmorskih tunela koji bi spojili zadarske otoke s kopnom.
• Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim provedenim projektima u Zadarskoj županiji?
- U danim okolnostima možemo biti zadovoljni jer je bilo mnogo aktivnosti na raznim projektima. Napokon je potpisan ugovor o dodjeli nepovratnih sredstava za projekt gradnje Centra za gospodarenje otpadom Biljane Donje. Tako je označen stvarni početak provedbe projekta vrijednoga više od 377 milijuna kuna, započetoga još 2008. Potpisivanje ugovora označava i početak novih gospodarskih aktivnosti te otvaranje novih radnih mjesta. Kad se Centar u cijelosti dovrši, u njemu će biti zaposleno od 40 do 50 ljudi. Odlaganje otpada jedna je od najvažnijih stvari današnjice, to je obveza koja nema alternativu. Županija je kao odgovorna institucija pokrenula aktivnosti na uspostavi jednog centra za sve jedinice i istodobnom saniranju lošeg stanja na mnogo odlagališta, čak devet neusklađenih i velikom broju divljih odlagališta. Gospodarenje otpadom djelatnost je u funkciji zaštite okoliša, vode i zraka te poljoprivrede, a to su naši najvažniji resursi.
Razloge gospodarske žilavosti treba tražiti u raznolikosti i prilagodljivosti. Većina je djelatnosti opstala: najveći hrvatski brodar, najveći uzgajivač bijele ribe… Preradu morskih organizama preuzeli su manji prerađivači, a metaloprerađivačka djelatnost opstala je u nekoliko izvozno orijentiranih pogona
• Koje strateške projekte Zadarska županija planira u sljedećih nekoliko godina?
- Zadržali smo projekt financiranja regije s pomoću niskotarifnih prijevoznika za jačanje turističkog sektora. Pri kraju je dovršetak pliklinike u Zadru, a radilo se i na gradnji lučke infrastrukture, među ostalim, na rekonstrukciji luke Tkon na otoku Pašmanu. Planiramo razvijati ribarsku infrastrukturu i suprastrukturu, graditi i proširiti operativne površine u Zračnoj luci Zadar te nastaviti pripremati prometno povezivanje kopnenog i otočnog dijela svoje županije podmorskim tunelskim mostovima. To je vrlo važan projekt, prvi bismo u Hrvatskoj podmorskim tunelima povezali otoke s kopnom. Osim toga, važna je gradnja sustava navodnjavanja Baštica, vrlo plodnoga dijela Ravnih kotara; riječ je o podsustavu Smilčić i sustavu navodnjavanja Vransko polje. Među strateškim je planovima i dovršetak vodoopskrbe i odvodnje na području Zadarske županije.
• U javnosti vlada dojam da Zadarska županija bilježi gospodarski zamah. Idu li objektivni pokazatelji tomu u prilog?
- Za razliku od hrvatskog prosjeka gospodarstvo Zadarske županije održalo se na približnim godišnjim ukupnim prihodima od 12 milijardi kuna, a broj zaposlenih nije padao tempom hrvatskoga prosjeka, čak je 2015. postigao svojevrsni rekord. Razloge gospodarske žilavosti treba tražiti u raznolikosti gospodarstva i prilagodljivosti promjenama. Još u bivšoj državi zadarsko gospodarstvo nije ovisilo o jednom ili nekoliko velikih državnih poduzeća iste ili srodnih djelatnosti, što je često bilo obilježje drugih krajeva. Zato i raspad sustava megapoduzeća nije previše naštetio gospodarstvu Zadarske županije. Većina je djelatnosti opstala: najveći hrvatski brodar i dalje je najveći; najveći uzgajivač bijele ribe i dalje je u našoj županiji, preradu morskih organizama preuzeli su manji prerađivači; metaloprerađivačka djelatnost opstala je u nekoliko izvozno orijentiranih pogona. Osim lokalnih trgovačkih kuća svi veliki trgovački lanci prepoznali su potencijal Zadra i ovdje otvarali prodajne centre prije nego u nekim većim sredinama. Županija je spremno dočekala i pomogla djelatnosti uzgoja tune žurnim izdavanjem koncesija, a u turizmu se osobito raslo i prilagodilo današnjim turističkim potrebama.
• Koje su najvažnije gospodarske grane, u čemu ste među najboljima?
Zadarska županija danas ima otprilike 50.000 zaposlenih, što je oko 1700 više zaposlenika nego 2015. Budući da se gospodarstvo razvija, očekujemo da će se broj nezaposlenih i dalje smanjivati.
- Svakako treba spomenuti metaloprerađivačku industriju, ribarstvo i marikulturu, koja stalno jača; osim toga, marikultura Zadarske županije čini 70 posto ukupne proizvodnje u Hrvatskoj. To su naše najjače grane. I, naravno, turizam, čijem su razvoju pridonijeli naš dobri prirodni položaj i ulaganja u prometnu infrastrukturu. Razvoj je također povezan s preradom sirovina iz mora namijenjenih uglavnom tržištu EU i Japana. Prerađivačka industrija ima dugu tradiciju koja proizvode i usluge plasira za potrebe automobilske, prehrambene i farmaceutske industrije; uz prehrambenu ona čini glavninu industrije. U ovom kontekstu važno je spomenuti i to da stanovništvo prepoznaje našu županiju kao naprednu, zbog čega bi, prema demografskim procjenama zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, od svih županija jedino naša, uz Grad Zagreb, 2030. trebala imati više stanovnika nego 2013.
• Koliki je prostor za otvaranje radnih mjesta?
- Zahvaljujući rastu turizma i pojačanom sezonskom zapošljavanju, ne samo u gospodarstvu, stopa nezaposlenosti niža je od one u većini hrvatskih županija. Zadarska županija danas ima otprilike 50.000 zaposlenih, što je oko 1700 više zaposlenika nego 2015. Budući da se gospodarstvo razvija, očekujemo da će se broj nezaposlenih i dalje smanjivati. Također, na području naše županije postoje poslovne zone poput onih u Poličniku u kojoj je u tri poslovne zone više od 40 tvrtki koje zapošljavaju više od 1200 ljudi. U svemu tome najvažnija je suradnja između javnog i privatnog sektora.
• Imate li planove za skorašnju sezonu? Zadarska županija bilježi najveći rast privatnih iznajmljivača.
- Naša županija privlačno je turističko odredište. Ostvarili smo blizu 12 milijuna noćenja u prošloj godini i posjetilo nas je 1,6 milijuna gostiju. Naše su prednosti zemljopisni položaj, razvedena obala sa 116 otoka i otočića, laka dostupnost i prometna povezanost, vrlo bogata kulturno-povijesna i prirodna baština, vrhunska gastronomija. Dolaskom niskotarifnih avioprijevoznika poput Ryanaira broj turista počeo je rasti, osobito onih koji ostaju nekoliko dana tijekom kojih žele vidjeti i osjetiti što više. Zato se povećala potreba za smještajem, a s obzirom na to da je hotelskih kompleksa relativno malo, otvorio se prostor za privatne iznajmljivače. U našoj županiji registrirano je 161.096 ležajeva, od kojih čak 100.818 u kućanstvima. Udio privatnog smještaja u ukupnom broju smještajnih jedinica jest iznad 60 posto, a broj aktivnih iznajmljivača premašuje 12.000.
• Kako potičete poduzetništvo, obrtništvo i inovacije?
- Prioritetni su nam projekti u ovoj godini operacionalizacija Strategije pametne specijalizacije, povezivanje gospodarstvenog i znanstvenog sektora u sklopu Plavo-zelenoga centra - centra kompetencija, Centar novih tehnologija, Obrazovna tvornica - specijalizirani poduzetnički inkubator, Centar za kreativnu industriju - specijalizirani poduzetnički inkubator te Poljoprivredno-demonstracijski centar u Zemuniku Donjem. Pokušavamo nešto napraviti i za iznajmljivače, pa je Turistička zajednica Zadarske županije pokrenula ‘Welcome‘, projekt označavanja kvalitete u obiteljskom smještaju. Riječ je o skupini standarda i mjerila kako bi se povećale konkurentnost i kvaliteta apartmana. U sklopu projekta povode se izobrazba, standardizacija, marketinško oblikovanje i certificiranje te dodjeljuju oznake. Osim Županije i Turističke zajednice Zadarske županije projektni su partneri poslovne banke, što znači da se omogućuje dobivanje kredita uz uvjet da se novac uloži u privatne smještajne kapacitete u Zadarskoj županiji.