Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je u petak zajam u iznosu od 22 milijuna eura i predloženo jamstvo u visini od 350 milijuna eura u korist Republike Hrvatske, za Projekt modernizacije i restrukturiranja cestovnog sektora.
>>>Vlada traži kredit od 22 milijuna eura za modernizaciju, restrukturiranje cestovnog sektora
Projekt restrukturiranja i modernizacije cestovnog sektora ima za cilj pružiti sveobuhvatno rješenje kojim će se na institucionalna, poslovna i financijska pitanja odgovoriti podupiranjem reformi u upravljanju, restrukturiranju, planiranju i praćenju poslovanja, a zahvaljujući kojima će državna poduzeća u sektoru prometa postati djelotvornija i učinkovitija, navodi se u priopćenju Svjetske banke, objavljenom u subotu.
Republika Hrvatska trenutno pruža znatnu potporu sektoru cesta, čiji dug danas doseže 11 posto BDP-a, a koji državna poduzeća iz cestovnog sektora nisu u stanju otplatiti i refinancirati bez državnih jamstava.
Promicanje kulture uspješnosti
Potpora će biti okrenuta mehanizmima za upravljanje institucionalnim ulaganjima, kao i za upravljanje i rukovođenje na razini društava, a sve kako bi se promicala kultura utemeljena na uspješnosti poslovanja i kako bi se osiguralo da buduća ulaganja budu ekonomski opravdana.
>>>Beton vs. asfalt: Gradnja betonskih cesta može biti prva posljedica nove javne nabave
Dodaje se da će se projekt baviti i poslovnim praksama u svrhu povećanja poslovne djelotvornosti, uz ostvarivanje što većih prihoda i smanjivanje poslovnih troškova. Navedene predložene mjere su podržane i kroz postojeći zajam EBRD-a, kojim se podupire refinanciranje restrukturiranje sektora autocesta.
"Vrlo nam je drago što ćemo Hrvatskoj pružiti potporu kako u poslovnom, tako i u financijskom restrukturiranju sektora javnih cesta, što će Hrvatskoj pomoći da krene putem financijski održivog razvoja i umanjiti potrebu za državnim potporama u tom sektoru. Jačanjem kapaciteta autocestovnih poduzeća za otplatu svojih dugova izravno će se smanjiti i državni dug, dok će unapređivanje planiranja i upravljanja pripomoći racionalizaciji ulaganja”, istaknuo je Arup Banerji, regionalni direktor Svjetske banke za zemlje Europske unije.
U priopćenju Svjetske banke još se navodi da je hrvatska cestovna mreža najveće infrastrukturno dobro u zemlji, koje pokriva više od 75 posto potražnje u sektoru prometa.
Potrebna bolja rješenja za upravljanje, učinkovitost i transparentnost
Zadnjih godina Hrvatska je svoju cestovnu mrežu znatno proširila velikim ulaganjima u autoceste, u cilju cjelovitog povezivanja većine regija, poticanja rasta industrije i turizma, kao i uključivanja hrvatskih cesta u širu europsku mrežu.
U priopćenju Svjetske banke još se navodi da je hrvatska cestovna mreža najveće infrastrukturno dobro u zemlji, koje pokriva više od 75 posto potražnje u sektoru prometa.
Nakon 20 godina golemih ulaganja u infrastrukturu, državna poduzeća Hrvatske ceste (HC), Hrvatske autoceste (HAC) i Autocesta Rijeka-Zagreb (ARZ) danas su opterećena s 5,2 milijardi eura duga, koji je u potpunosti pokriven državnim jamstvom.
K tome, sektoru su potrebna bolja rješenja za upravljanje, učinkovitost i transparentnost, navode iz Svjetske banke.
Republika Hrvatska trenutno pruža znatnu potporu sektoru cesta, čiji dug danas doseže 11 posto BDP-a, a koji državna poduzeća iz cestovnog sektora nisu u stanju otplatiti i refinancirati bez državnih jamstava.
>>>Vlada odlučila: Cestarine HAC-a rastu 5 posto, a slijedi restrukturiranje cestovnog sektora
Neadekvatno korporativno upravljanje te nedostatak kvalitetnih ulaganja i odluka o financiranju, zajedno s prevelikim brojem zaposlenih i neučinkovitom praksom održavanja, dodatno su povećali problem, ustvrdili su u Svjetskoj banci.
Financiranje projekta provest će se kroz zajam u iznosu od 22 milijuna eura i jamstvo u visini do 350 milijuna eura, čime će se Vladi omogućiti prikupljanje sredstava za refinanciranje duga kreditima ili obveznicama u korist komercijalnih zajmodavaca ili ulagača u obveznice.
Zajmom će se ojačati upravljački i poslovni kapaciteti cestovnih poduzeća, dok će se jamstvom osigurati poboljšanje kreditne sposobnosti, što će poduzećima omogućiti optimiziranje strukture njihovog postojećeg duga kroz pristup komercijalnom zaduživanju pod uvjetima primjerenijim njihovim poslovnim potrebama, navodi se u priopćenju.