Tamara Perko i drugu godinu zaredom nalazi se na listi 10 najmoćnijih žena u izboru Lidera i Bisnodea. Ove je pak godine izabrana na mjesto članice Upravnog vijeća Europske udruge javnih banaka (EAPB). U razgovoru ističe kako je jedna od najznačajnijih poslovnih odluka koje je donijela intenziviranje suradnje HBOR-a s Europskim investicijskim fondom (EIF-om) u svrhu osnivanja venture capital fonda. Projekt je to čije rezultate možemo očekivati već od iduće godine, tvrdi Perko.
Koje ste ključne upravljačke odluke donijeli u posljednjih godinu dana?
Odluke se donose svakodnevno, utjecaj pojedinih odluka naši korisnici mogu osjetiti odmah, a u idućoj godini bit će vidljivi i pozitivni pomaci odluka koje smo donijeli u vezi s našim internim procesima.
Napravili smo značajan zaokret prema povećanom korištenju sredstava EU fondova i uvođenju novih financijskih instrumenata. U suradnji s EIF-om krenuli smo u osnivanje venture capital fonda i equity platforme kao najdeficitarnijeg oblika financiranja u Republici Hrvatskoj. Da su korisnici utjecaj ovih odluka vrlo brzo prepoznali pokazuju i rezultati – u ovoj godini odobren je tri puta veći iznos sredstava za kreditiranje projekata EU fondova od iznosa odobrenog u istom razdoblju lani, a prve rezultate suradnje s EIF-om očekujemo već u idućoj godini.
Kao vrlo bitno želim istaknuti pokretanje izrade nove HBOR-ove strategije za čije troškove realizacije nam je Europska komisija odobrila bespovratna sredstva iz „Structural Reform Support“ programa. Rezultati ovog projekta bit će HBOR-ova povećana efikasnost i još bolja prilagodba naših aktivnosti suvremenim trendovima i potrebama tržišta.
Kako bismo bili sigurni da ćemo imati kvalitetne ljude koji će i provesti ovu strategiju, paralelno smo pokrenuli poseban program edukacije grupe zaposlenika koji su prepoznati kao izuzetno motivirani i potencijalni nositelji ključnih aktivnosti unutar banke. Vjerujem da na ovaj način možemo osigurati kontinuitet i graditi model koji će osigurati dugoročan uspjeh institucije kojom upravljam.
Koliko su, po vašem mišljenju, pri upravljanju značajne hard, a koliko soft skills? Posjeduju li žene više mekih vještina u svom upravljanju?
Obrazovanje, znanje i iskustvo daju podlogu za kvalitetno obavljanje posla, no „meke“ vještine pomažu u svakodnevnom radu, u kreiranju dobrog poslovnog okruženja, pogotovo u poslovima koji zahtijevaju svakodnevnu dinamičnu komunikaciju. Ne znam jesu li nama ženama te vještine urođene, no čini mi se da smo svjesnije njihovog postojanja i važnosti te ih u puno većoj mjeri koristimo u donošenju poslovnih odluka i upravljanju.
Što biste naveli kao vaše meke vještine?
Slušanje. Možda bi netko rekao da to nije karakteristično za žene, ali u svojoj dugogodišnjoj karijeri shvatila sam da samo aktivnim slušanjem mogu doći do cjelovitih odgovora i saznanja o poslovnim aktivnostima, ali i ljudima. Dugogodišnje bavljenje sportom rezultiralo je još jednom mojom osobinom koju smatram važnom vještinom - timski sam i disciplinirani igrač, jednako kao i u sportu tako i u poslu - svaki član tima jednako je važan za postizanje uspješnog rezultata.
Smatrate li da su žene povećanim angažmanom dovele same sebe u nepovoljan položaj? Koliko još uvijek vrijedi staro pravilo 8/8/8 (osam sati rada, osam sna, a ostalih osam obitelj, slobodno vrijeme, hobiji)? Što od navedenog najviše pati, odnosno kako sada izgleda taj omjer među uspješnim ženama?
Rad na menadžerskoj poziciji sa sobom nosi i povećani angažman, no ne smatram da su se žene time stavile u nepovoljniji položaj. Karijera je pitanje osobnog izbora i ambicija, naravno i sposobnosti koje posjeduje i okolnosti u kojima se žena nalazi, ali sami biramo želimo li prihvatiti poziciju koja zahtijeva povećan angažman i odgovornost. Pronaći balans između privatnog i poslovnog nije jednostavno, priznajem da se ponekad moja obitelj prilagođava zahtjevima mog radnog mjesta, ali uz dogovor i razumijevanje nitko ne mora patiti. Staro pravilo 8/8/8/ više ne vrijedi i svatko od nas pronalazi načine kako uskladiti sve svoje uloge. Nemam recept koji bih mogla podijeliti s vama, ali mogu reći da, kao i u poslu, nastojim zaista slušati potrebe svoje obitelji i vrijeme koje imamo usmjeriti na aktivnosti koje nas zbližavaju i usrećuju.
Jeste li vi dostupni 24/7 na svim kanalima?
U današnjem modernom svijetu mislim da smo svi više-manje dostupni, pogotovo na mobilnim uređajima. Svijet je užurban i ne misli stati pa ako želimo biti u korak s informacijama koje su danas svima dostupne ‘u treptaj oka‘, mislimo da moramo biti dostupni i biti online. No, sve je to stvar prioriteta i organizacije vremena, ako je nešto stvarno bitno odradit će se i preko vikenda ili u večernjim satima, ali to ne smije postati pravilo i na nama samima je da postavimo granice i da cijenimo i svoje i tuđe slobodno vrijeme.