Kraljevska udruga za poticanje umjetnosti, proizvodnje i trgovine (RSA) u svom je priopćenju predložila vladi da svakom britanskom građaninu mlađem od 55 godina isplate 10 tisuća funti, prenosi Telegraph.
Prema prijedlogu, svaka osoba dvaput će moći zatražiti isplatu ‘‘dividende‘‘ u iznosu od 5 tisuća funti i to u vrijeme koje im najbolje odgovara u roku od jednog desetljeća.
>>>I Škotska kuša univerzalni dohodak
Sredstva bi se generirala ili kroz povećanje poreza najbogatijima ili davanjima od strane velikih korporacija čime bi se formirao suvereni fond Universal Basic Opportunity Fund (UBOF). Fond bi se temeljio na norveškom modelu koji trenutno vrijedi više od bilijuna dolara, uz aktualni godišnji povrat od 4.1 posto.
Najveću korist imali bi oni koji će u 2020-ima ostati bez posla zbog automatizacije. Iako iz RSA ne predviđaju da će automatizacija dovesti do masovnog gubitka radnih mjesta, smatraju neizbježnim činjenicu da će se tržište rada preoblikovati što će zahtijevati mnoge prilagodbe.
>>>VIDEO: Započeo je eksperiment s temeljnim dohotkom u Ontariju
U priopćenju se navodi da bi vlada zaduživanjem za 200 milijardi funti po povijesno niskim kamatnim stopama mogla osnovati fond, a koji bi potencijalno mogao ostvariti povrat zahvaljujući gospodarskom rastu kojeg bi uzrokovala ulaganja sredstava fonda.
Bez posebne provjere
Iako bi cijeli projekt koštao oko 14,5 milijardi funti godišnje, iz RSA ističu da bi vlada mogla uštedjeti od rezova državnih pogodnosti kao što su dječji doplatak, porezne olakšice i naknada za nezaposlene. Iako se neće provoditi posebne provjere, svi podnositelji zahtjeva morat će pokazati na koji način namjeravaju iskoristiti novac.
Iako postoje mnoge varijacije osnovnog dohotka, ono što im je zajedničko jest reforma socijalne države i isplate svim građanima, bez obzira na prihode. Nezaposleni bi dobivali mjesečne naknade čak i ako ne traže posao.
>>>U Keniji je upravo lansiran najveći eksperiment s temeljnim dohotkom u povijesti
Popularnost ideje raste kako se povećava stupanj automatizacije, a pristaše smatraju da bi osnovni dohodak mogao pomoći, prema procjenama, 3,6 milijuna ljudi koji će ostati bez posla do 2030. zahvaljujući automatizaciji.
Kritičari pak ističu da model iziskuje ogromne troškove, a osim toga univerzalnost programa je njegova ključna mana. Kako bi se prikupila sredstva treba povećati poreze zbog čega bi ljudi ostajali bez novca koji im je potreban. Intervencija poput ove na tržištu rada će izvrnuti ponudu i potražnju, a za neke poslove će postati nemoguće pronaći radnike.