Geografski stručnjaci i amateri koji imaju u malom prstu sve zemlje i glavne gradove svijeta mogu se pripremiti na još jedan apdejt. Sprema se izgradnja potpuno novog grada. Nakon najstarijih primjera kao što su osnivanje Canberre u Australiji 1913., Brasilije 1960., mjanmarskog Naypyidawa koji je zamijenio Yangon 2005. i Astane koja je 1997. postala glavni grad Kazastana, Indonezija je najavila da mijenja glavni grad. Džakartini kapaciteti su iscrpljeni. Donosimo top pet najzanimljivijih promjena glavnih gradova te slučaj u kojem se tražio i novi teritorij za preseljenje zemlje!
1. Bye, bye Džakarta
Tonuća i prometno zakrčena Džakarta odslužila je svoje. Indonezijski predsjednik Joko Widodo predstavio je u ponedjeljak novu metropolu, točnije njezinu lokaciju koju zasad još prekriva šuma, a nije joj znano ni ime. Novi glavni grad nalazit će se u središtu Indonezije, u pokrajini Istočni Kalimantan. Lokacija je strateški odabrana na mjestu gdje su rizici od poplava, potresa, tsunamija i vulkanskih erupcija minimalni.
Ako se u utorak potvrdi taj prijedlog zakona o novom glavnom gradu, Indonežani novi državni administracijski centar mogu očekivati najranije 2024. godine, kada završava Widodov drugi predsjednički mandat. Na ovaj 33 milijarde dolara težak premještaj indonežanska vlast odlučila se jer, kako kažu, Džakarta puca po šavovima kao administracijski i trgovinski centar na otoku Javi, a utjecaj je imala i studija Tehnološkog instituta Bandung prema kojoj će do 2050. pod vodom biti 36 posto Džakarte.
https://www.youtube.com/watch?v=qOSwBIstZUs
2. Egipatski pustinjski projekt
Egipat je još u ožujku 2015. godine najavio veliki projekt gradnje novog glavnog grada u pustinji. Kairo, sadašnji glavni grad na Nilu, dom je oko 20 milijuna stanovnika i postao je ozloglašen zbog prenapučenosti i posljedičnih prometnih krkljanaca. Novo egipatsko još uvijek bezimeno središte prostirat će se na 700 kvadratnih kilometara. U prvoj fazi grade se vladine zgrade, ministarstva, stambene zgrade, te diplomatska i financijska četvrt u kojoj se planira podizanje čak 21 nebodera, među njima je i najviša zgrada Afrike s 85 katova. Temelji za neke od njih su već postavljeni, a dosad su u tom gradu koji se diže izravno iz pijeska izgrađeni hotel, konferencijski centar, džamija i katedrala.
https://www.youtube.com/watch?v=AwRXsfZ0Tmo
Projekt je, međutim, na škripavim nogama jer je najveći ulagač u to 58 milijardi dolara vrijedno pustinjsko čudo digao ruke od njega. Kako se investitor iz Ujedinjenih Arapskih Emirata povukao, projekt sada vodi samo Ministarstvo stambenih prostora i Inženjerske jedinice vojske, a država nema novca. Iako se čini prevelikim projektom da bi samo tako propao, muke s financijama, radnom snagom, ali i dovodom vode mogle bi značajno usporiti ostvarenje tog egipatskog sna. Možda ipak neće doživjeti sudbinu zagrebačke Sveučilišne bolnice.
https://www.youtube.com/watch?v=dnA_0y3ToJs
3. Slučaj Brazil: Oni su to učinili dvaput
Brazil je dvaput selio glavni grad u svojoj povijesti. Prvi glavni grad bio je Salvador zahvaljujući svojoj lokaciji u blizini plantaža šećerne trske na čemu se u ono vrijeme temeljila brazilska ekonomija. Nove jeftinije tehnike uzgoja šećerne trske na Karibima i zlatna groznica uvjetovali su preseljenje glavnog grada negdje bliže rudarskim regijama, a prijelomnom se pokazala činjenica da je gospodarska aktivnost u regiji Río de la Plata jačala i Brazil je htio proširiti svoju moć bliže tim predjelima i tako je 1763. Rio de Janeiro postao novi glavni grad. Međutim, dolina u kojoj se smjestio nije omogućavala daljnje širenje i postojala je velika ranjivost od napada s mora. To su uvidjeli ubrzo po selidbi, ali trebalo je pričekati sve do 1956. da se izgradi novi glavni grad Brasilia i sva potrebna infrastruktura. Četiri godine kasnije, Brazila je imao toliko željeni novi glavni grad.
Brasilia je upisana na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine 1987. godine kao "jedinstven primjer grada stvorenog ex nihilo. Ubrzan rast broja stanovnika prisilio je vlasti da napravi i satelitske gradove, a danas tamo živi više od tri milijuna stanovnika. Brasilia je postala jedan od najvećih gradova Latinske Amerike i ima najviši BDP po glavi stanovnika. Uspjeh ove selidbe inspirirao je mnoge zemlje da učine isto.
https://www.youtube.com/watch?v=61rlorlUJac
4. Južnokorejski ‘ilegalni‘ pokušaj
Južna Koreja odlučila je preseliti glavni grad prije 17 godina i zaustaviti zagušenje potpuno novim administrativnim središtem izgrađenim od nule. Seul je trebao zamijeniti 120 kilometara udaljen ‘mali glavni grad‘ Sejong City, ali taj je plan naišao na žestoko protivljenje. Zagovornici preseljenja smatrali su da će se preseljenjem nekih vladinih ureda tamo povećati ekonomske dobrobiti zemlje, ali i smanjiti zagušenje glavnoga grada, dok su protivnici argumentirali da će se takvo razvodnjavanje moći i preseljenje očitovati samo u neučinkovitosti. Otkad je 2012. osnovan poseban autonomni grad Sejong City s ciljem da postane administrativno središte zemlje, u njega je doselilo više od 300 tisuća ljudi. Cilj je smanjiti teret koji podnosi Seul gdje sada živi polovica ukupnog stanovništva Južne Koreje.
Postavlja se često pitanje je li izgradnja ovoga grada ispunila očekivanja. Iako je cilj bio da se u Sejong preseli cijela vlada, tamo je sada smješteno deset od 18 ministarstava te brojne državne agencije. Novi grad definitivno nije riješio problem prenapućenosti Seula, a prigovor koji se neprekidno nameće jest da mu je prometna povezanost loša, željezničke infrastrukture nema, a nezadovoljstvo se gomila i nad nedostatkom institucija - trgovačkih centara, obrazovnih ustanova. Dok se politički dužnosnici zadržavaju tu nekoliko dana u tjednu, a većinu vremena provode u Seulu, brojne mlade obitelji novi grad shvatile su kao savršenu podlogu za obiteljski život. Tamo je najveća stopa plodnosti u cijeloj Južnoj Koreji.
https://www.youtube.com/watch?v=SuNlJeKkZ30
5. Moja zemlja tone, kupujemo novu
Te davne 2008. medijima je odjeknula vijest da tada novi predsjednik Maldiva Mohamed "Anni" Nasheed želi premjestiti cijelu državu. Budući da zemlju tvori više od 1200 koraljnih otoka, cijeloj zemlji zbog niske nadmorske visine i globalnog zatopljenja prijeti potonuće. Tijekom tsunamija 2004. potopljeno je više od 69 otoka i to je uvelike potreslo naciju, koja okreće ozbiljne novce od turizma. Radi se o milijardi dolara godišnje, a tadašnji je predsjednik zamislio da će se od tih novaca dio stavljati sa strane kako bi mogli kupiti novu zemlju. Među teritorijima pogodnim za selidbu najčešće su se spominjale Indija i Šri Lanka s obzirom da su to zemlje sa sličnom kulturom i klimatskim uvjetima, ali s obzirom na to da obiluje nenaseljenim teritorijem u igri je bila i Australija.
Nasheed je odavno u zatvoru, ali zasad se stanovnici Maldiva ipak relociraju. Naime, potiče se preseljenje s manjih otočića na velike jer je razvijanje infrastrukture, obrazovnog i zdravstvenog sustava na svim otocima neisplativo i gotovo nemoguće. U novoj taktici govori se o povećanju broja turista. Većim prihodima povećava se i budžet za izgradnju barijera i sustava za usisavanje vode koji mogu spasiti otoke od potapanja. Budućnost se s novog zemljišta, čini se, preselila u turističke resorte.
https://www.youtube.com/watch?v=CmOQBRekpbg