Američki predsjednik Donald Trump je 22. prosinca potpisao zakon o sveobuhvatnoj poreznoj reformi i tako zaključio najveću zakonodavnu pobjedu u prvoj godini mandata. Njome će se smanjiti porezna stopa na dohodak imućnijih građana, dok će se kompanijama srezati s 35 na 21 posto.
>>>Amerika prije svih: 2017., godina u kojoj je Trumpova ‘doktrina povlačenja’ uzbunila svijet
Kućanstvima sa srednjim prihodima porez će se iduće godine smanjiti u prosjeku za 900 dolara, a za najbogatijih jedan posto Amerikanaca za 51.000 dolara, objavio je nestranački Centar za poreznu politiku, think-tank iz Washingtona.
Utrka prema dnu
Alternet piše da je potez već pokrenuo "agresivnu" utrku prema dnu u međunarodnim pravilima o korporativnom oporezivanju.
Australski ministar financija je upozorio da bi tamošnje gospodarstvo moglo izgubiti jednu trećinu BDP-a ukoliko brzo ne odgovori na "Trump/Glodman Sachsov" zakon i obećao da će korporativne poreze smanjiti s 30 na 25 posto, što bi moglo biti nedovoljno.
Slične najave stižu iz Argentine gdje je konzervativni predsjednik Mauricio Macrim, koji je navodno u dobrim odnosima s Trumpom, najavio smanjenje korporativnog poreza s 35 na 25 posto do 2020. godine.
>>>Netanyahu primio ‘glatko ne’ europskih ministara
Norveška je svoju korporativnu taksu ovog mjeseca smanjila s 25 na 24 posto, slične mjere je najavila nova austrijska vlada, a pokleknuli su i Francuzi koji porez namjeravaju smanjiti s 33 na 27 posto do 2022. godine.
Najveći ‘damper‘ je brexitom pogođena Britanija koja je u travnju korporativni porez smanjila s 20 na 19 posto uz najave o smanjenju na 17 posto do 2020. godine.
Povećanje jaza
Trumpova porezna reforma također ukida dio zdravstvenog sustava poznatog kao Obamacare i dopušta bušenje nafte na zaštićenim područjima Arktika, amandman dodan u posljednji trenutak kako bi se osigurala potpora dovoljnog broja zastupnika.
>>>Macron: Dramatično je, upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja
Republikanci tvrde da će paket zakona osnažiti gospodarstvo i otvaranje novih radnih mjesta. Reformu smatraju nužnom i kako bi zadržali većinu u Zastupničkom domu i u Senatu na izborima u studenome 2018.
U oba doma demokrati su se jednoglasno usprotivili zakonu za koji kažu da uglavnom donosi korist bogatima, te da će povećati jaz u prihodima između bogatih i siromašnih Amerikanaca.