Nakon što je otišao s čelnog mjesta Hrvatske pošte, a zatim i iz Uprave radijskog carstva Media mixa, koji je nekoć bio u rukama Jurja Hrvačića, o angažmanu Roberta Jukića nije se mnogo govorilo u javnosti.
Od lipnja prošle godine na položaju je predsjednika Uprave Cargo centra Zagreb, najvećeg projekta inter-modalnog prijevoza u Hrvatskoj, čija je provedba već dulje na čekanju. Pola udjela u CC-u Zagreb imaju idejni začetnik projekta Marijan Banelli, ujedno predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, i Franz Glanz, direktor Cargo centra Graz, a HŽ Cargo, Luka Rijeka te još neki prijevoznici drže drugu polovicu.
- Robert Jukić radi menadžerski posao, posložio je stvari, ima dobre referencije i iskustva s logistikom još iz Hrvatske pošte. Dali smo mu otvorene ruke. Na njegov angažman ne gledamo politički ni ideološki, nego samo poslovno - komentirao je Banelli referiravši se na njegovo svjedočenje protiv Ive Sanadera u aferi Fimi-media.
Jukić i Hrvačić nisu našli zajednički jezik pa je Jukić prihvatio čelnu funkciju u CC-u Zagreb, u kojem su mu, kaže, ruke slobodnije i položaj jasniji.
- Projekt je zasad u fazi ugovaranja potrebne kvadrature zemljišta od 22 hektara za intermodalni terminal, nakon čega bi se trebao raspisati službeni natječaj za ulagače. Kontejnerski terminal u riječkoj luci treba povezati s prometnim smjerovima, no ključni je nedostatak pružna povezanost Rijeke i Zagreba, odnosno nedostatak nizinske pruge te intermodalnog terminala s pripadajućom logistikom. Kad se to ostvari, Hrvat-ska će postati robni ulaz na tržište EU. Naime, u zagrebačkom prstenu nekoliko je logističkih središta, no nedostaje im terminal kao poveznica cestovnog, željezničkog i brodskog prijevoza. Budući terminal bit će strateški važan za Hrvatsku i zbog mogućnosti manipulacije praznim kontejnerima, što će povećati hrvatsku konkurentnost prema inozemstvu - objašnjava Jukić.
Suvlasnici CC-a Zagreb do sada su za prvu fazu projektne dokumentacije prikupili oko milijun eura, a vrijednost ukupnog ulaganja znat će se tijekom provedbe ostalih triju faza. Procjenjivalo se da bi ukupna vrijednost projekta mogla biti između 120 i 200 milijuna eura. Takav projekt dobro bi došao i HŽ-u Cargo, koji je financijskim teškoćama i nema sreće s privatizacijom.