Startup tvrtke najčešće griješe u odabiru organizacijskog oblika, podcjenjivanju troškova provedbe poslovne ideje te u olakom shvaćanju administrativnih obveza
Pokrenuti posao ili krenuti u osvajanje tržišta s novim proizvodom ili uslugom, složen je proces s mnogim zamkama, u što su se uvjerili svi koji su pokušali realizirati poslovnu ideju, pa bila ona i najbolja. Tada je možda najbolje obratiti se onima s iskustvom i znanjem koji će dati savjet i biti vodič kroz šumu zapreka, od zakonskih i administrativnih do upravljačkih i financijskih. U čemu se najviše griješi i zašto je dobro angažirati profesionalca, razgovarali smo s Božidarom Lukšom, vlasnikom konzultantske tvrtke Texel.
• Tijekom karijere imali ste priliku raditi s mnogim tvrtkama koje su počinjale posao. Kakva su vaša iskustva? Što ste im prvo savjetovali da naprave kako bi uspjele?
– Naša su iskustva raznolika. Neki od poduzetnika obratili su nam se s već razrađenim poslovnim planom, a neki su došli samo s idejom. Svima smo savjetovali da dobro razrade svoju poslovnu ideju i da maksimalno svrate pozornost na troškove koji se javljaju u njezinoj provedbi. Često su u planovima izostavljeni mnogi troškovi, zbog čega provedba zahtijeva veća financijska sredstva od planiranih. Osim toga savjetujemo im da dobro razmotre porezne mogućnosti, posebno kad je riječ o porezu na dodanu vrijednost.
• U čemu najviše griješe startupovi? U posljednje vrijeme velikom brzinom nastaju i u Hrvatskoj, no koliko će ih uspjeti preživjeti i na tržištu?
– Startup-tvrtke najčešće griješe u odabiru organizacijskog oblika, podcjenjivanju troškova realizacije poslovne ideje te u olakom shvaćanju administrativnih obveza. Svugdje u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, nastaje mnogo takvih tvrtki, ali malo ih uspije prerasti u etabliranu tvrtku. Poduzetništvo se temelji na riziku, pa neuspjeh u prvom pokušaju ne bi trebao obeshrabriti u sljedećim pokušajima.
• Posve su drugačiji problemi tvrtki koje su već na tržištu, ali im ne ide najbolje i moraju nešto promijeniti. Na što se tada prije svega koncentrirati?
– U takvim slučajevima treba se koncentrirati ponajprije na sagledavanje tržišta, odnosno koliko je proizvod ili usluga zastupljen na njemu. U skladu sa zaključkom potrebno je prilagoditi marketinšku politiku. Drugi je korak pronalaženje novih tržišta. Pritom treba optimirati sve rashode i otkloniti sve što nije u funkciji plasiranja proizvoda i usluga.
• Tvrtka je, primjerice, svjesna da joj treba novo tržište. Odakle da krene, kako da nađe svoj ‘plavi ocean’? Kojom se metodologijom treba poslužiti da bi dobro odabrala i procijenila svoje izglede?
– U pronalaženju novog tržišta najvažnije je sveobuhvatno istraživanje potencijalnih tržišta za određenu robu ili usluge. Dakle, treba provjeriti postoji li već na ciljanim tržištima sličan proizvod ili usluga, koji su konkurenti, koje su slabosti i prednosti konkurenata te procijeniti vlastitu konkurentnost.
• Koliko i kada treba riskirati? Je li pametnije slijediti trendove, primjerice ‘idemo svi u Kinu’, ili riskirati s posve svojom varijantom?
– Uvijek sam bio pristaša teze da u provedbi svake poduzetničke ideje treba naći svoj put. Različitost je najlakši put do uspjeha.