Simbolično ili ne, upravo na dan kada je bivšem premijeru Ivi Sanaderu Ustavni sud ukinuo presudu u slučajevima Hypo i Ina-Mol, u Zagreb je stigao novi čelnik Hypo grupe (HGAA) Ulrich Kissing.
Banka, kojom sada upravlja američki fond rizičnoga kapitala Advent i EBRD (koji se također često ponaša kao equity fond), dobila je novu priliku u regiji, gdje praktički jedino i ostaje poslovati. Kissing je preuzeo grupaciju ozbiljno poljuljanoga ugleda zbog čega je potencijalna promjena imena banke visoko na popisu zadataka.
-Treba biti oprezan s ‘big bang‘ pristupom daljnjem razvoju banke. Banka će buduće poslovanje temeljiti na tri stupa: jedan je adekvatnost kapitala koja sada iznosi 21 posto i dvostruko je veća od konkurencije. Drugi je stup likvidnost dugoročnog financiranja u iznosu od 2,1 milijarde eura, to će nam dati priliku da rastemo na strani aktive i bit će dovoljno za financiranje stanovništva te malih i srednjih poduzeća kojima smo orijentirani. Treći je stup čišćenje kreditnog portfelja iako portfelj više nije nekvalitetan, omjer je loših kredita oko 12 posto – poručuje Kissing.
Na upit kakva će, s obzirom na kvalitetu i trenutačnu praksu, biti buduća kreditna politika (odluke o većini kredita ne donose se u lokalnim podružnicama banke nego uglavnom u Zagrebu, često i u Austriji), Kissing kaže kako ipak više vjeruje statistici, brojkama i ujednačenim, propisanim analizama nego osobnoj procjeni na terenu.
-Vještine i znanja o kreditiranju ipak trebaju biti centralizirani – jasan je Kissing.
Ono što pri kreditnoj procjeni svakako treba uzeti u obzir jest na kojem tržištu posluje klijent, kakva mu je financijska snaga, koliko je sposoban menadžment poduzeća i kakvo iskustvo banka ima s tim klijentom. U svakom slučaju sve veće kreditne partije (recimo, one veće od deset milijuna eura) sigurno će se provjeravati/odobravati u centrali banke.
Na pitanje kakav je će biti odnos s politikom, s obzirom na to da ih je politika i uvalila u kaos, kaže kako se zalaže za ‘nula tolerancije‘ za kršenje pravila i regulacije. Inače, banka će i dalje državu imati kao klijenta, no omjer kreditiranja javnog i korporativnog sektora u odnosu na retail te mala i srednja poduzeća, koji je sada otprilike 40 prema 60 u korist malih biznisa, još će se i povećati u korist ovih potonjih.
Banka se, dakle, fokusira na rast profitabilnosti i kvalitete portfelja, bolju procjenu rizika, cash menadžment i investicijsko poslovanje. Pri čemu su disciplina, uvođenje i poštivanje reda ključni alati budućeg razvoja.