Zadruga je oblik organizacije koji je najbolje usklađen s načelima otvorenosti, transparentnosti, demokratičnosti i solidarnosti, jer zadrugom ne upravlja kapital, već njezini članovi i to prema modelu jedan član – jedan glas.
U zadruzi se ne može dogoditi da oni koji imaju najviše novca samim time imaju pravo donositi sve odluke. S druge strane, omogućuju onima koji u nju više ulažu, bez obzira ulažu li novac ili vlastiti rad i vrijeme, više se koriste njezinim logističkim kapacitetima.
O ovoj temi više možete pročitati u tjedniku Lider koji je na kioscima, a nedavno smo pisali koji su najveći problemi zadrugara u Hrvatskoj. Sada pišemo o snazi zadrugarstva i različitim modelima udruživanja.
Snaga zadrugarstva:
100 milijuna ljudi u svijetu zaposleno je u 750 tisuća zadruga, koje imaju milijardu članova; polovica ljudske populacije živi od prihoda zadruga
738 milijardi dolara zadružni je promet u SAD-u, a slijede Francuska s 410 milijardi dolara i Njemačka s 363 milijarde
300 najboljih zadruga u svijetu ima godišnji prihod od 1,6 bilijuna američkih dolara, a među prvih 10 zemalja s prometom većim od 100 milijuna dolara, osam je europskih
7 od deset najvećih proizvodnih zadruga na svijetu je iz Europe. Najveći je španjolski konzorcij 260 zadruga Mondragon
50 posto svjetske poljoprivredne proizvodnje odvija se preko poljoprivrednih zadruga, a u Velikoj Britaniji najveće su turističke agencije zadruge
1302 zadruge registrirane su u Hrvatskoj u 2015. Godinu ranije bilo ih je 1255 i ostvarile su ukupno 1,6 milijardi kuna prihoda
Banke kao zadrugeNeke od najvećih banaka na svijetu su zadruge: Rabobank, Credit Agricole, Credit Mutuel… Rabobank je najveća poljoprivredna banka na svijetu s podružnicama u 48 zemalja, rangirana je kao treća najsigurnija banka na svijetu, a njezinim uslugama koristi se 50 posto nizozemskog stanovništva i 50 posto svjetske poljoprivredne proizvodnje. Više od 4200 financijskih organizacija u Europi djeluje putem pravnog oblika zadruge sa 700 tisuća zaposlenika, 45 milijuna članova i više od 159 milijuna korisnika, a zadružni udjel na financijskom tržištu prelazi 21 posto.Izvori: UN, Ministarstvo poduzetništva i obrta, Hrvatski centar za zadružno poduzetništvo, Teodor Petričević (ACT Grupa), International Co-operative Alliance (ICA)
Različiti modeli udruživanjaZajedno smo jači, bolji, kvalitetniji, konkurentniji; misija je to i cilj s kojim se udružuju radnici, kooperanti, zadrugari, razne organizacije – prelaze iz više malih u jedan veliki. Modela proizvodnje/udruživanja/upravljanja ili samo snalažljivosti i hrabrosti ima raznih. Sve su važniji i sve raznovrsniji.Svakako se najimpresivniji model može pronaći izvan hrvatskih granica – konzorcij zadruga Mondragon. Španjolska, odnosno baskijska zadruga Mondragon, bavi se financijama, industrijskom proizvodnjom, gradnjom, prodajom hrane itd., 70-ak posto izvozi, produktivnost joj je veća za 60 posto nego u drugim tvrtkama, deset posto dobiti odvaja za projekte u zajednici, a ostatak raspodjeljuje zaposlenicima. A ni plaća nije loša – minimalac iznosi 1200 eura.Dobrih recepata ima i u Hrvatskoj, a jedan dolazi iz Ivanečke tvornice alatnih strojeva ITAS-a Prvomajske, koja je 1990-ih prošla kroz privatizaciju da bi 2005. završila u stečaju s 260 radnika kao najvećih vjerovnika. Oni su se organizirali, preuzeli tvornicu, pretvorivši sva potraživanja u vlasnički udio, i uspjeli je pretvoriti u uspješnu tvrtku koja danas 95 posto proizvodnje izvozi na europsko i svjetsko tržište.
Udružuju se i poljoprivredni proizvođači Stvari u svoje ruke mogli bi uzeti i članovi udruge Krupan list, kooperanti virovitičke tvrtke Hrvatski duhani koja je u sastavu BAT-a Adrije. Oni žele preuzeti vlasništvo nad konkurentskom tvrtkom Agroduhanom iz Slatine i ujedno postati njezini kooperanti. Od 900 kooperanata Hrvatskih duhana njih 650 moglo bi prijeći u Agroduhan. Takav bi model udruživanja kooperanata, koji su još 90-ih godina prošlog stoljeća razvili poljski farmeri koji su postali suvlasnici nekoliko jačih tvornica za preradu mlijeka, doveo iste te kooperante u mnogo bolju poziciju. Udružuju se i poljoprivredne proizvođačke organizacije, ali s ciljem lakšeg dolaska do sredstava EU. U Hrvatskoj su registrirane dvije: udruga mljekara Drava – Sava i Zagrebački voćnjaci. Riječ je o proizvođačkim organizacijama koje potvrđuje Ministarstvo poljoprivrede, a članice su razni, uglavnom mali poljoprivredni proizvođači. Njihovo osnivanje potaknuo je EK, a u njih mogu ući, osim poljoprivrednika pojedinaca, i zadruge, razna udruženja i sl.