Za Miroslava Dragičevića, 70-postotnog vlasnika konzultantske tvrtke Horwath HTL, neki kažu da je siva eminencija hrvatskog turizma, da nema hotelskog projekta ili strateškog dokumenta koji nisu prošli kroz njegove ruke.
U posljednje vrijeme Horwath je bio u središtu medijske pozornosti zbog strateških dokumenata i događaja u Hrvatskoj turističkoj zajednici, ali Dragičević se dosad nije želio očitovati na komentare da je Hrvatska raj za konzultante. Za Lider je progovorio.
• Vaša tvrtka bavi se većinom savjetovanjem privatnoga hotelijerskog sektora, a paralelno radi strategije za državu u kojima zagovara visokokvalitetni turizam koji podrazumijeva gradnju hotela. Nije li to sukob interesa?- Je li itko pitao PWC, KPMG ili Delloitte jesu li u sukobu interesa kad rade istodobno za javni i privatni sektor? Izradili smo stotine master planova za razne zemlje i regije svijeta. Javni sektor raspisuje natječaje u kojima točno kaže što hoće, a na nama je da ponudimo ono u čemu smo najbolji. A u kojoj se mjeri država koristi našim uslugama i što ona hoće ili neće, to je drugo pitanje. Naše stajalište je da Hrvatska treba tržišnu industriju kako ne bi odumrla u ‘zimmer frei modelu‘. Treba nam 50 do 70 tisuća ključeva u hotelima i resortima koji će se koncentrirati oko pet ključnih aerodroma. To mogu učiniti samo međunarodni ozbiljni investitori koji će sami preuzeti odgovornost za povrat investicije. Trenutačno surađujemo s najmanje 10 investitora koji ne mogu u Hrvatskoj realizirati investicije. Njima se mora omogućiti koncept mixed-use resorta, trećina do polovice takvih investicija mora biti vezana uz biznis s nekretninama. Sve zemlje usvojile se taj koncept, jedino se mi čvrsto opiremo.
• Nije li poenta povećati izvanpansionsku potrošnju da lokalne zajednice imaju nešto od tih turista, a ne samo zatvoreni resorti? - Paranoja vezana uza izvanpansionsku potrošnju upućuje na nesposobnost destinacija da stvore adekvatan lanac vrijednosti koji bi imao tržišnu snagu i poticao turiste da se koriste njihovim blagodatima. Hrvatska nema više od 15 do 20 destinacija koje imaju snagu za cjelogodišnje poslovanje. Zato je pravo vrijeme da se turističke zajednice transformiraju u destinacijske menadžment organizacije i pomire interese privatnog i javnog sektora.
• Horwath HTL već dugi niz godina radi s državom, međutim, nikada nije bio u takvom središtu pozornosti. Zadnji angažman za HTZ doveo je u pitanje vašu funkciju u izradi strategija pa i vaš direktan utjecaj na vodstvo HTZ-a. - Naš ukupan posao u Hrvatskoj iznosi između 25 i 30 posto ukupnog portfelja, a jedini posao s državom, osim Velikog Brijuna, bila je organizacija Glavnog ureda HTZ-a, zajedno sa izradom koncepta destinacijskih menadžment organizacija umjesto dosadašnjeg sustava TZ-ova. Taj posao vrijedi 1,1 milijun kuna. Sporni strateški marketinški plan koji je naručilo Ministarstvo turizma nismo ugovorili mi, već naš partner THR iz Španjolske, koji je nositelj projekta.
• Do sada ste radili dva strateška marketinška plana za državu koja nisu u cijelosti implementirana.- Prvi marketinški plan zajedno s THR-om na natječaju smo dobili 2001. godine i dio je dobro iskorišten, prije svega brend ‘Mediteran kakav je nekad bio‘ i offline marketing. Na idućem smo natječaju opet pobijedili jer su Horwath kao globalna tvrtka i THR kao specijalist za destinacijski marketing najbolji tandem na svijetu što se tiče referenci. Taj je plan završio abortusom jer su na hrvatskoj političkoj sceni postojali razni drugi prioriteti i nitko se njime nije ozbiljno pozabavio. Ova vlast zaželjela je novi marketinški plan. Pravo je pitanje kakav je to uopće hrvatski turistički sustav koji treba vanjski subjekt da mu radi marketinški plan ako postoji profesionalni sustav kao što je HTZ? HTZ je trebao napraviti taj plan, a onda vanjske suradnike pitati za mišljenje.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Lidera.