Županijska skupština Karlovačke županije donijela je na današnjoj sjednici odluku o ‘pozivanju Vlade RH na provođenje sanacije Opće bolnice u Karlovcu‘, što bi se, prihvati li i Vlada RH taj prijedlog, u tehničkom smislu trebalo ostvariti prijenosom osnivačkih prava s Karlovačke županije na Ministarstvo zdravlja, odnosno od njega imenovano sanacijsko vijeće.
Objašnjavajući da je sanacija dugovanja bolnica nužna kako bi se i njihovo poslovanje uskladilo sa zakonskim obvezana o financijskoj disciplini, Višnja Jović, pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Karlovačke županije, ustvrdila je da su sadašnje bolničke dubioze zapravo stari dugovi koji se nisu mogli pokrivati iz tekućeg poslovanja bolnice još od 2001. godine, kad su na Karlovačku županiju bila prenesena osnivačka prava nad OBK. Te 2001. godine, podsjetila je Jović, dug OBK bio je 33 milijuna kuna, do 2008. godine povećan je na 47 milijuna kuna, koliko iznosi i danas, ali je upravo u posljednjih pet godina Opća bolnica Karlovac bila i mjesto velikih ulaganja u opremu i edukaciju zdravstvenog kadra. -Županija nema novca za pokrivanje ovih dugova Opće bolnice, mjesečni budžetski limiti dodatno su smanjeni za dva posto, pa nemamo mnogo izbora s obzirom da Zakon od sanaciji javnih ustanova nalaže njihovu sanaciju. Od 14 zdravstvenih ustanova Karlovačke županije, ovaj OBK je najveći, dok ostale nebolničke ustanove trpe zbog kašnjenja s naplatom svojih potraživanja od HZZO-a, koji u slučaju Karlovačke ljekarne kasni s plaćanjem već 250 dana. S druge strane, možemo biti i zadovoljni, jer OB Karlovac ima relativno mali dug u odnosu na bolnice takvog ranga u drugim županijama, jer je potkraj prošle godine dug bolnice u Čakovcu iznosio 102 milijuna kuna, u Varaždinu 163 milijuna, u Dubrovniku 94 milijuna, u Puli 170 milijuna, u Zadru 140 milijuna, u Šibeniku 228 milijuna kuna. U raskoraku će biti i obveze iz kolektivnog ugovora za zdravstvene radnike s kretanjem prihoda bolnica, kazala je Višnja Jović. Ravnatelj Opće bolnice Karlovac Nedjeljko Strikić složio se s predloženim rješenjem o sanaciji bolnice, jer je prije svega jasno da OBK neće iz tekućeg poslovanja, unatoč svim racionalizacijama, moći smanjivati dospjele dugove. - Dok su uprave nekih drugih bolnica neodgovorno trošile sredstva poput pijani milijunaša, mi smo čak smanjili broj zaposlenika za 50, čime smo samo doprinijeli smanjenju troškova, uz zadržavanje svih prava pacijenata i znatno podizanje razine kvalitete naših zdravstvenih usluga. Tijekom posljednjih pet godina poslovali bez stvaranja novih dugova, a u tehnološki napredak OBK-a uloženo je 58 milijuna kuna, čime smo u nekim uslugama dijagnostike najsuvremenijom tehnologijom dostigli i razinu klinika. Ukupni dug sada iznosi nešto iznad 47 milijuna kuna, potraživanja OBK-a prema HZZO-u su oko 12 milijuna kuna, i ako se svemu tome doda i nešto preko dva milijuna kuna na računu, stvarni dug je oko 34 milijuna kuna, koliko je prije 2008. godine. Nakon ove sanacije, ne smijemo stati s daljnjim ulaganjima, jer s dosadašnjim osuvremenjivanjem ostvarili smo tek oko 40 potrebnih unapređenja. Iako sam član HDZ-a, zahvaljujem i na daljnjoj podršci u tome i sadašnjeg ministra i Ministarstvo, i odgovorno tvrdim da je jedan od važnih razloga što unapređujemo OBK i to što nismo pustili politiku u našu bolnicu, kazao je Strikić. Njegov rival na nedavnom reizbornom natječaju za ravnatelja, Bruno Kurelić iz SDP-a, pohvalio je Strikića za rezultate racionalizacije bolnice, te naglasio da je ovaj prijedlog sanacije i pokriće davno naslijeđenih dugova zapravo dobra prilika za njen „clean start“. Tijekom rasprave predstavnici nekih stranačkih klubova iznosili su stavove da će dati podršku prijedlogu za sanaciju bolnice, unatoč brojnim sentimentima, od onih da je Opća bolnica Karlovac, otvorena 1974. godine, bila izgrađena lokalnim samodoprinosom, do bojazni župana Ivana Vučića, hoće li država iz koje stalno dopiru poruke o decentralizaciji, a koja ovim prijedlogom na jednu plus daljnje dvije godine preuzima upravu nad OBK, biti bolji gospodar od županije, te znači li to i da će nakon izvršene sanacije bolnice biti vraćene županijama bez dugova. Bilo je i suprotnih stavova, pa je Vladimir Cvitanović, jedan od bivših ravnatelja OBK-a, u ime Odbora za zdravstvo Karlovačke županije, izrazio neslaganje s prijedlogom prebacivanja osnivačkih prava sa županije na državu. Osnivačka prava, kazao je Cvitanović, znače i upravljačka prava, pa ja u ovome pokušaju sanacije ne vidim ništa nego tek perfidan način smjene sadašnjih uprava i ravnatelja bolnica. Ministar zdravlja Rajko Ostojić u prosincu je upravo u Karlovcu najavio da će bolnicama s gubicima, ako njihove dugove ne preuzmu županije kao osnivači ustanova, upravljati sanacijsko vijeće. Svaka će županija imati po jedno sanacijsko vijeće, a njima će koordinirati grupe eksperata Ministarstva zdravlja. Uz izjavu o prijenosu osnivačkih prava, Karlovačka županija će Ministarstvu morati predati i popis vjerovnika Opće bolnice Karlovac, te argumentirati zašto sama nije u stanju provesti program sanacije bolnice.