Danko Končar, jedan od najbogatijih Hrvata, pojavio se prije nekoliko godina u Hrvatskoj najprije kao ulagač u nekretnine u Istri, a onda se proširio na brodogradnju i industriju te energetiku.
Poznat je kao ‘kralj kroma’ jer se obogatio poslujući s rudama, a danas usprkos dobi od 73 godine aktivno vodi biznis od Europe preko Afrike do Kine. Baza mu je na londonskoj adresi, no aktivno je uključen u poslovanje tvrtki u Hrvatskoj. Njegov sin Nenad živi u Hrvatskoj i ovdje vodi biznis; u Kermas grupi zadužen je za industriju i energiju. U intervjuu za Lider otac i sin Končar govore o poslovanju i budućim planovima u Hrvatskoj.
• Otkako ste se prije nekoliko godina pojavili u Hrvatskoj kao ulagač, bilo je raznih najava i planova, no nisu vam se ostvarile sve ambicije. Kako ocjenjujete svoju dosadašnju hrvatsku avanturu?
Danko Končar: - Kad je riječ o ambiciji da imamo tri brodogradilišta, ona nije bila moja, nego su mi došli i rekli: ‘Pomozi!’ Moja je ambicija uvijek bio Brodotrogir, na to smo potrošili sedam godina i uspjeli smo ga preuzeti. Jesmo li ga uspjeli postaviti na noge, to je druga stvar. Formalno, izvana, jesmo, ali i dalje smo na staklenim nogama jer su potrebna mnogo veća ulaganja nego što možemo napraviti svojim sredstvima, a država je počela pomicati svoje obveze na sljedeću godinu itd. Mnogi se realni problemi javljaju u vezi s Brodotrogirom. Međutim, kad je riječ o našem poslovanju u Hrvatskoj i drugim planovima, zastupljeni smo još u dva sektora - turizam i nekretnine te energija. Od naših planova mnogo se toga još nije realiziralo, osim što smo pokazali kako smo uporni do besvijesti. Svakodnevno se tučemo pogurati poslove i projekte.
• Početak vaše karijere vezan je uz Rusiju 90-ih godina, radite u prilično nesređenim zemljama Afrike, u Kini itd. Naviknuli ste se na nestabilne uvjete poslovanja, što vas je u Hrvatskoj iznenadilo osim Vinke Cetinski?
Danko Končar: - Nisam požalio što sam se vratio u Hrvatsku. Dosad smo ovdje uložili više od 350 milijuna eura gotovine. Neki su potezi bili nedovoljno promišljeni, kao, naprimjer, suradnja s gospođom Vinkom Cetinski, ali sve ću ja to dobiti natrag, ja sam dugoprugaš. Zasad samo vjetroelektrana Oštra stina nosi novac, a za sve drugo treba još dodatnih ulaganja. Kad bi se sve što imamo u glavi realiziralo, to bi bila ulaganja veća od milijardu eura. Hoće li se to i ostvariti, druga je stvar.
• U kojoj je fazi Brodotrogirovo restrukturiranje nakon godinu i pol dana od privatizacije? Kako stojite s narudžbama novih brodova?
Nenad Končar: - Proizvodimo kemijske tankere koji su traženi na tržištu i prepoznatljiv su Brodotrogirov proizvod. Zasad ih izrađujemo za vlastitu brodarsku tvrtku Trogir Maritime, a unaprijed je potpisan ugovor o najmu brodova s čarterom iz Norveške. Za tu vrstu proizvoda imamo nov projekt koji štedi na gorivu do 25 posto. Još se mnogo drugih projekata brodova izrađuje na upit potencijalnih kupaca, a počeli smo i graditi objekte za off-shore platforme. Gradimo smještajne blokove za Kamerun, pokušavamo dobiti posao za Venezuelu i ući u građevinarstvo s čeličnim konstrukcijama. Za jedno razdoblje imamo posla jer je tržište za kemijske tankere danas dobro. U budućnosti planiramo graditi i jedrenjake i kruzere, ovisno o stanju na tržištu. Cilj je svih mjera koje provodimo u Brodotrogiru povećati fleksibilnost škvera. Moramo se brzo prilagođavati potrebama tržišta i raditi na inovacijama, drugačije nema uspjeha. Put do profitabilnoti brodogradilišta težak je i trnovit, nema nijedne lagane stvari. Pritom je vrlo važan tajming: ako zakasnite nekoliko mjeseci, možda je sve propalo. Ovdje općenito postoji problem nerazumijevanja toga vremenskog faktora.
>>>Cijeli intervju možete pročitati u novom broju Lidera.