Europske direktive o cirkularnoj ekonomiji zasad su u Hrvatskoj uglavnom na razini privlačnih marketinških poruka. No primjeri tvrtki poput Holcima, HEP-a, Tehnixa, Stražaplastike, Regeneracije, Agrokorovih farmi ili solinskog centra za reciklažu hotelskog sapuna pokazuju da to može postati i prava razvojna opcija koja otvara nova radna mjesta, podiže konkurentnost i donosi zaradu
Za pravu komercijalizaciju cirkularne ekonomije potrebni su dobro organiziran sustav odlaganja otpada, tržište sekundarnih sirovina, ekološka porezna reforma, fiskalni poticaji, redefiniranje rada komunalnih poduzeća, u novom broju Lidera, koji je zbog blagdana već od danas na kioscima, piše Jasmina Trstenjak.
Rasprava o mogućem vraćanju proizvodnje na Zapad aktualna je već nekoliko godina, ali čini se da u posljednje vrijeme trend i zakonitosti tržišne ekonomije uzimaju maha, u čemu se javlja prilika i za nekoć industrijaliziranu pa opustošenu Hrvatsku. Iako postoje sve jače naznake povratka ekonomije koja proizvodi nešto drugo osim duga, stručnjaci kod kuće i vani vrlo su oprezni u ocjenama i ne smatraju da ćemo uskoro opet imati obzor od dimnjaka i smoga. Da se nešto u tom smjeru događa, više nije upitno, ali pozitivan trend, gotovo konsenzusom, ograničen je na pojedine djelatnosti za koje su se okolnosti promijenile dovoljno da bi proizvodnju vratile u Europu. Kako da Hrvatska iskoristi selidbu proizvodnje u Europu, u novom broju Lidera piše Tin Bašić.
Od Hrvatske se na međunarodnim i domaćim sudovima potražuju najmanje 18,2 milijarde kuna. No to nije konačan iznos. Arbitraže na međunarodnim sudovima klasificirane su oznakom tajnosti, a domaći podaci izvlače se iz nepouzdanih, ručno vođenih evidencija. U novom broju Lidera Ksenija Puškarić donosi priču o državi pred sudom te dodaje kako u četiri najveća spora tužitelji od Hrvatske traže 4,4 milijarde kuna.
Ista autorica donosi i poduzetničku priču. Odluku da se skrase negdje u prirodi Damir i Ivanka Lenac nisu donijeli naprečac. O svemu su promislili i odlučili se za Gorski kotar i farmu ovaca, koju su nazvali Queensheep. Njihove su ovce sorte romanovski, izvrsnog mesa, posebno zbog ispaše na livadama Gorskoga kotara. No da bi ostvarili planove o širenju i izvozu, trebaju pomoć države i fondova EU, a za Lider kažu - stvaramo brend goranske janjetine s oznakom čistog ekouzgoja.
U novom broju Lidera Darija Tabulov-Truta razgovarala je s predsjednikom i CEO Juran Globala Josephom A. DeFeom. Želi li izvrsno poslovati, tvrtka se mora usredotočiti na nekoliko krupnih stvari po kojima će biti sjajna i zbog kojih će napredovati, a ne činiti mnogo malih stvari. Važno je održavati i njegovati kulturu kvalitete. "Fokusirajte se samo na ono što možete napraviti odlično", poruka je DeFeoa.
Vijest da njemački farmaceutski div Bayer želi ozloglašeni američki Monsanto odjeknula je svijetom poput bombe. Odmah su počele kalkulacije iako su iz Monsanta demantirali vijest o ponudi. Nakon što je Bayer potvrdio ponudu, njegove su dionice potonule za osam posto, a Monsantove su porasle za šest posto i dignule tržišnu vrijednost američke tvrtke na 44 milijarde dolara. Priču i više od toga, u novom broju Lidera donosi Vanja Figenwald.
Kreativni talent mlađahnoga Christophera Baileyja, glavnog dizajnera i predsjednika Uprave Burberryja, nitko ne osporava, ali u nemilosrdnom svijetu poslovnih brojki nije se najbolje snašao. Vrijednost Burberryjeve dionice pala je za više od 30 posto u posljednjih 12 mjeseci. Ulagači poručuju da britanska modna kompanija treba dobro promisliti o svojoj strategiji i prevelikom oslanjanju na kinesko tržište, u novom broju Lidera piše Matilda Bačelić.