Građevinska tvrtka Osijek-Koteks ima novu vlasničku strukturu. Predsjednik Uprave Zoran Škorić i član Uprave Marko Tadić sada drže po 40 posto dionica, 19,98 posto ARB Holding GmbH, a bivši šef Uprave Drago Tadić i dalje ima 0,2 posto udjela u vlasništvu.
Škorić i Tadić imenovani su u Upravu u veljači ove godine, a obojica dolaze iz sustava Osijek-Koteksa. Škorić je nedugo prije imenovanja na čelo Uprave, gdje je zamijenio Hermanna Molzbichlera, kadra bivšeg vlasnika Alpine Baua, ponovno postao član Uprave, što je s prekidima bio od 2006., dok je Marko Tadić prije ulaska u Upravu bio pomoćnik Uprave za financije, računovodstvo i kontroling.
To je epilog pozitivnoga glasovanja vjerovnika o predloženom planu restrukturiranja ove građevinske tvrtke, čime su ostvareni uvjeti za uspješan završetak postupka predstečajne nagodbe koju je Osijek-Koteks pokrenuo zbog nemogućnosti podmirivanja obveza. Jedan od glavnih ciljeva predstečajne nagodbe bila je dokapitalizacija. U koordinaciji s austrijskom građevinskom kompanijom Alpine Bau, koja je do vlastitog stečaja držala 99,98 posto dionica Osijek-Koteksa, pokrenuta je potraga za strateškim investitorima koji su voljni preuzeti osnovno poslovanje i osigurati likvidnost. Navodno su vlasnici Alpine Bau, španjolski FCC, tada ponudili bivšem partneru i suvlasniku Dragi Tadiću da otkupi tvrtku koju je vodio niz godina. Tadić nije bio zainteresiran, ali Škorić i drugi Tadić očito jesu. Na upit o razlozima (ne)preuzimanja i daljnim planovima Osijek-Koteksa nismo dobili odgovor ni od jedne strane.
Najveća slavonska građevinska grupacija zbog lošeg stanja u sektoru našla se pred slomom i u predstečajnu nagodbu ušla je s dugom od oko milijardu kuna, a dodatno je bila opterećena aferom Drage Tadića koji je nepravomoćno osuđen na dvije godine zatvora zbog pokušaja podmićivanja sudaca Vrhovnog suda u slučaju Glavaš. Osijek-Koteks prošlu je godinu završio s prihodom od 415 milijuna kuna i gubitkom od 335 milijuna kuna te 550 zaposlenih. Plan restrukturiranja osim dokapitalizacije uključuje i prodaju neposlovne imovine (autobusni kolodvor u Osijeku, zgrada uprave itd.), otpis kamata i duga vjerovnicima te refinanciranje obveza. Plan restrukturiranja predviđa rast prihod od pet posto godišnje od 2016. nadalje, a broj zaposlenih planira se smanjiti na tri stotine.