Pametno i specijalizacija. Za neke države to su postali atributi po kojima se prepoznaju, a za neke samo apstraktne imenice koje se s vremena i vrijeme spomenu u nekoj strategiji. U toj drugoj skupini je Hrvatska.
No upravo smo, nakon dugog iščekivanja, usvojili Strategiju pametne specijalizacije. Iako se u Hrvatskoj uvijek deklarativno isticala važnost tehnološkog napretka istraživanja, razvoja i inovacija, a u taj se vlak sada uključio i premijer Tihomir Orešković (premda on to možda stvarno i misli), kada se podvuče crta, uz časne iznimke, uvijek bi se sve svelo na par primjera, počevši od Nikole Tesle, preko azotromicina do, danas, najbržega električnog automobila.
S obzirom na to da je Europska unija, koja u tome zaostaje za SAD-om i Dalekim istokom, u novoj financijskoj perspektivi od 2014. do 2020. prepoznala inovacije kao jedan od ključnih pokretača ekonomskog rasta i razvoja, tako će i Hrvatska sada imati pristup nepovratnim sredstvima iz ESI fondova namijenjenih toj svrsi. I to iznosu od 665 milijuna eura iz Operativnog fonda za koheziju i konkurentnost. Uvjet za to bilo je donošenje Strategije pametne specijalizacije, strateške inicijative čiji je dugoročni cilj stvaranje efikasnog ekosustava za inovacije i transformacija gospodarstva. Za to je bilo potrebno odabrati pet tematskih prioritetnih područja i dvije horizontalne teme koje mogu imati primjenu u više područja.
O tome gdje se otvara mogućnost vašoj tvrtki da povuče novac EU za razvoj možete više pročitati u novom broju Lidera koji je na kioscima, a sada vam donosimo pet tematskih prioritetnih i dva horizontalna područja i koje su prepreke gospodarskom rastu koje je otkrila Strategija pametne specijalizacije.
Pet tematskih prioritetnih područja (TPP)
1. Zdravlje i kvaliteta životaOd farmacije do e-zdravstvaTo područje uključuje dva visokotehnološka, izvozno orijentirana sektora (zdravstvena industrija, ICT) koja se smatraju glavnim pokretačima gospodarskog rasta zemlje. Kao potpodručja (PTPP) detektirana su Farmaceutika, biofarmaceutika, medicinska oprema i uređaji, zatim Zdravstvene usluge i nove metode preventivne medicine i dijagnostike i Nutricionizam. Biotehnologija i farmaceutika (zajedno s ICT industrijom) financijski je najjače istraživačko-razvojno područje u Hrvatskoj te čini više od 80 posto svih poslovnih rashoda za istraživanje i razvoj. Vodeće tvrtke su Pliva, Belupo, JGL, Genera itd. Drugo potpodručje uključuje e-rješenja za zdravlje, nove tehnologije za daljinsko pružanje zdravstvene zaštite i poboljšanje kvalitete života unapređenjem i proširenjem opsega primjene e-zdravstva i novim mogućnostima za integraciju mobilnog zdravstva (m-zdravstvo) u postojeće e-zdravstvene usluge. Više od 50 poduzeća uključeno je u pružanje rješenja vezana uz usluge e-zdravstva, koje imaju veliki potencijal rasta. Glavni su igrači tvrtke Ericsson Nikola Tesla, IN2 grupa itd. Postoje velike istraživačko-razvojne aktivnosti u brojnim ICT tvrtkama uključenima u razvoj projekata e-zdravstva i prevenciju kroničnih bolesti. U to su područje uključene i brojne znanstveno-istraživačke institucije. Taj TPP pokriva javne znanstvene organizacije, biotehnološke i farmaceutske tvrtke uključene u otkrivanje lijeka i njihov razvoj, tvrtke za proizvodnju medicinske opreme i uređaja, ICT tvrtke koje razvijaju rješenja za e-zdravstvo, tvrtke uključene u proizvodnju dijagnostičkih alata i novih analitičkih metoda i prehrambene tvrtke koje proizvode nutraceutike (dodatke prehrani, funkcionalnu hranu, poboljšanu hranu).
2. Energija i održivi okolišOhrabruje pojava novih igračaPrvo potpodručje odnosi se na razvoj i primjenu suvremenih energetskih tehnologija i proizvodnju opreme za koju se očekuje da bude učinkovita, daljinski kontrolirana i nadzirana, kompatibilna s pametnim mrežama, ekološki prihvatljiva i s mogućnošću recikliranja. Tvrtke povezane s tim PTPP-om uglavnom su velika i srednje velika poduzeća koja proizvode specifičnu opremu i uglavnom su izvozno orijentirana te intenzivno ulažu u istraživanje i razvoj kao što su Končar, Siemens itd. Kada je u pitanju proizvodnja strojeva i uređaja, tu su Đuro Đaković Holding, Elektro Kontakt i dr. Agrokor jako ulaže u biopostrojenja i očekuje se da će stvoriti potražnju za sustavima upravljanja sljedeće generacije za tu vrstu investicija. Male i srednje tvrtke koje ulažu u istraživanje, razvoj i inovacije u tom PTPP-u grupirane su oko klastera ‘Inteligentna Energija’, poslovne mreže koja uključuje 32 člana i uglavnom je izvozno orijentirana. Kada je riječ o znanstveno-istraživačkim institucijama, u tom su se području snažno pozicionirali fakulteti poput FER-a, FSB-a itd. Drugo potpodručje su Ekološki prihvatljive tehnologije, oprema i napredni materijali, a primarni fokus rješavanje je izazova klimatskih promjena i razvoja gospodarstva sa smanjenom emisijom ugljičnog dioksida u Hrvatskoj. Primjeri istraživačko-razvojnih projekata uspješno pretvorenih u proizvedenu robu i proizvode u tom području prisutni su u velikim tvrtkama kao što su Pliva, Belupo i JGL te kod manjih proizvođača kao što su Genera, PharmaS, Biopharm i dr. U posljednjih nekoliko godina pojavila su se i mala poduzeća temeljena na znanju koja pružaju biotehnološke usluge, kao što su Genos, SemGen i dr. U području obrade otpada važan igrač je Tehnix. Kada je riječ o tehnologijama vezanim uz vjetar, Končar Grupa nudi rješenja u razvoju i proizvodnji gotovo svih komponenata vjetroagregata.
3. Promet i mobilnostKako postati dobavljač prvog reda u autoindustrijiNajveće nadolazeće mogućnosti unutar tog područje leže u iskoraku s druge i treće razine dobavljača automobilskih dijelova do prve razine dobavljača u automobilskoj industriji, novoj dodanoj vrijednosti u proizvodnji željezničkih vozila, učinkovitom prometu koji štiti okoliš gradnjom čišćih i tiših vozila i plovila, razvijanju pametne opreme i usluga za poboljšanje prometa i mobilnosti u urbanim sredinama itd. Prvo potpodručje proizvodnja je dijelova i sustava visoke dodane vrijednosti za cestovna i željeznička vozila. Tvrtke koje su već stekle snažne pozicije u tom području (AD Plastik, Lipik Glas, Boxmark Leatherm Končar, Gredelj, Đuro Đaković, Altrpo, HSTEC itd.) trebale bi iskoristiti Strategiju za jači iskorak u istraživanju i razvoju. Drugi PTPP (Ekološki prihvatljiva prometna rješenja) pruža priliku hrvatskom znanstveno-istraživačkom sektoru, kao i automobilskoj i pomorskoj industriji da se okrenu razvijanju novih, inovativnih rješenja sa snažnim potencijalom za komercijalizaciju u tom području. Pritom je iznimno važno da se transformiraju i nađu nove niše (kao što su ‘zelena’ vozila i plovila) kako bi im se omogućila nova konkurentska prednost na globalnom tržištu. Fokus u tom području je na proizvođačima specijaliziranih vozila (primjerice Rimac Automobili, Greyp Bikes, DOK-ING ) koji se bave električnim pogonom i mobilnošću. U okviru pomorske industrije, koncentracija aktivnosti istraživanja, razvoja i inovacija prisutna je u velikima, a dosad je najuspješniji bio Uljanik. Treći PTPP su Inteligentni transportni sustavi i logistika, gdje je dosad najuspješnija bila Telegra. Hrvatska u tom TPP-u ima potencijala pružati podršku istraživačko-razvojnim aktivnostima u segmentima razvoja pametne opreme, usluga za unaprjeđenje prometa i mobilnosti i poboljšanje sigurnosti.
4. SigurnostGlobalni nišni lideri dolaze iz HrvatskeTaj TPP izabran je zbog rastućih sigurnosnih prijetnji koje kreiraju snažnu potražnju za proizvodima i rješenjima iz područja sigurnosti. S druge strane, u Hrvatskoj je nekolicina globalno jakih i prepoznatih tvrtki koje djeluju u tom području. Fokus je stavljen na nekolicinu ključnih prosperitetnih industrijskih niša: proizvođače obrambenih proizvoda i proizvoda posebne namjene, tvrtke iz područja protuminskog djelovanja te ICT tvrtke koje imaju interes investiranja i razvijanja usluga i proizvoda iz kibernetičke sigurnosti. Konkurentnost tih industrijskih niša ponajprije je usmjerena prema proizvodnji integriranih visokotehnoloških proizvoda i usluga s visokom dodanom vrijednosti. Prvo potpodručje je Kibernetička sigurnost, koja bilježi snažan globalni rast. Tvrtke koje proizvode visokotehnološke proizvode i usluge, pogotovo one koje intenzivno nastoje pratiti istraživačko-razvojne trendove povezane s novom generacijom prijetnji iz područja kibernetičke sigurnosti, ne mogu biti održive bez podrške u provođenju aktivnosti istraživanja i razvoja. Neke od hrvatskih tvrtki koje su se dosad profilirale u tom području su InSig2, Combis, Reversing Labs itd., a od Strategije se očekuje da potakne razvojne projekte iz tog područja i u drugim tvrtkama. Drugo potpodručje su Obrambene tehnologije i proizvodi dvojne namjene, gdje Hrvatska ima neke od svjetskih lidera u pojedinim nišama (HS Produkt, Šestan-Busch, DOK-ING, Adria-Mar). Te su tvrtke velika priliku za ulaganja i korištenje rezultatima istraživanja i razvoja s obzirom na to da nastoje integrirati različite komponente i rješenja u svoje finalne proizvode, pružajući priliku i ostalim tvrtkama da uđu u njihov lanac nabave za razvoj komplementarnih proizvoda i usluga. Treće potpodručje je Protumisnki program i odnosi se na tu nišu gdje postoji niz malih i srednjih tvrtki, a najreprezentativnija je DOK-ING.
5. Hrana i bioekonomijaŠansa za prehrambenu industrijuHrana i bioekonomija odabrani su kao TPP zato što Hrvatska obiluje prirodnim resursima bitnima za razvoj tog područja, brojna su poduzeća različite veličine (od kojih su neka regionalni lideri), ima bitan utjecaj na BDP i zapošljava velik udio radne snage te postoji adekvatan istraživački i obrazovni sustav s pratećom istraživačkom infrastrukturom. To područje je logično i funkcionalno povezano s ostalim TPP-ima kao što su Zdravlje i kvaliteta života, Energija i održivi okoliš, a uključuje i mogućnost primjena horizontalnih tema (KET i ICT), što otvara mogućnosti za međusektorsku suradnju i razvoj novih niša putem istraživanja i razvoja proizvoda i primjene novih tehnologija. Prvo potpodručje je Održiva proizvodnja i prerada hrane, koje obuhvaća poljoprivredu, ribarstvo i akvakuluturu i prehrambeno-prerađivačku industriju. Iako za nas važna, hrvatska prehrambeno-prerađivačka industrija ima niži stupanj tehnološke razvijenosti i znatno manja ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije (IRI) u odnosu na članice EU. Nekakve kapacitete za IRI uglavnom imaju velika poduzeća poput Agrokora, Podravke, Atlantic Grupe itd. Drugo potpodručje je Održiva proizvodnja i prerada drva. Prerada drva u Hrvatskoj važan je sektor, ali i on zaostaje u pogledu tehnološke razvijenosti i korištenja inovativnim rješenjima koja mogu stvoriti veću dodanu vrijednost u proizvodnji. No oba sektora suočavaju se sa znatnim mogućnostima za globalni rast u idućim desetljećima jer predviđa se da će potražnja za hranom porasti za 70 posto do 2050. godine. Uz primjenu pametnih tehnologija, primarni fokus bit će na proizvodnji kvalitetnih i sigurnih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, proizvodima iz organskog uzgoja te tradicionalnih i brendiranih proizvoda. To će zahtijevati modernizaciju i diverzifikaciju proizvodnje ulaganjem u znanstveno-istraživačke ustanove, razvoj tehnologije i komercijalizaciju inovacija.
Dva horizontalna područja
1. Ključne razvojne tehnologije (KET)Kao tehnologije budućnosti trebale bi osigurati tehnološku osnovu i ključne izvore inovacija i omogućiti širok spektar razvoja i primjene proizvoda, usluga i novih tehnologija u odabranim prioritetnim područjima. KET-ovi bi trebali stvoriti dodanu vrijednost u različitim industrijskim lancima unutar tih područja − od materijala za opremu i uređaje do konačnih proizvoda i usluga. Riječ je o biotehnologiji, korištenju naprednim materijalima i nanotehnologijom, mikro i nanoelektronici, fotonici itd.
2. Informacijsko-komunikacijske tehnologije (ICT) Posebnost sektora ICT-a je i njegova neupitna integracija i upotreba u širokom rasponu industrija. Nije moguće predvidjeti daljnji razvoj tehnološkog napretka pojedinih industrijskih segmenata, područja istraživanja i niša bez integracije ICT rješenja. Prepoznati potencijali i snaga za jačanje implementacije ICT-a u TPP i PTPP hrvatske Strategije pametne specijalizacije su: robotika i automatizacija te internet stvari (eng. Internet of Things), velike količine podataka (eng. Big Data) i usluge temeljene na internetu.
Prepreke gospodarskom rastu koje je otkrila Strategija pametne specijalizacije
• Inovacijski rezultati Hrvatske tijekom posljednjih desetljeća bili su slabi i nisu uspjeli ispuniti očekivanja• Hrvatska je u kontekstu inovacija znatno ispod inovacijskog prosjeka EU• Postoje tri ključna faktora koja sprječavaju inovacije: porezni sustav, nedostatak primarne i sekundarne faze financiranja ulaganja te poslovno okruženje. Strukturni je problem nizak obujam poslovnih ulaganja u istraživanje i razvoj• Proizvodi visoke dodane vrijednosti i usluge temeljene na znanju ostaju i dalje zanemariv dio izvoza, a vještine i tehnološke mogućnosti stagniraju. Taj trend odražava se na hrvatski izvoz, tehnološku uspješnost i rangiranje na ljestvici konkurentnosti