Kakva su bonitetna kretanja u Hrvatskoj, regiji i EU, kako se kvalitetnom procjenom boniteta može pronaći partner te provjeriti njegova pouzdanost, što zapravo hrvatske tvrtke čeka ulaskom u EU, može li se pregovarati uspješnije te što ima novoga kod izvoznika, teme su obrađene na ovogodišnjem Bonline seminaru.
Naime, u klimi koja trenutno vlada u Hrvatskoj i regiji, postavlja se pitanje kako zapravo pronaći poslovnog partnera. Tvrtke u Hrvatskoj su sve više ugrožene, a slična je situacija i u susjedstvu.- U prvih šest mjeseci 2012. u Hrvatskoj je izvoz pao za 4,2 posto, maloprodaja za 5,1 posto, plaće padaju, nelikvidnost je velika, nezaposlenost također, a ulaganja izostaju - naveo je neke od najvećih problema direktor Bonlinea Veljko Drakulić, dodavši da ni u Sloveniji nije ništa bolje.Zadnje dvije godine pada BDP i rejting im je smanjen, nastavio je, glavni problemi su zaduženost i nenaplativi krediti, a imaju i pad profitabilnosti, nelikvidnost, raste broj blokiranih računa slovenskih poduzetnika te je povećan i broj tvrtki koje idu u stečaj.Ipak, najveća je rizičnost u BiH; pada BDP, a broj blokiranih tvrtki raste od 2010., a ni Srbija i Crna Gora ne stoje bolje.- U takvoj klimi proizvodi Bonlinea, poput pretraživača kojim se dobiva uvid u podatke kao što su rejting, finacijske podatke, blokade ili stečajeve - napomenuo je Drakulić koji je istaknuo i važnost procjene rizičnosti poslovanja u zemljama EU, obzirom da Hrvatska sljedeće godine ulazi, te kako provjeriti bonitete ino tvrtki i bonitete samih zemalja, također izdvojivši proizvode Bonlinea iz kojih se mogu iščitati ključni podaci.
Uzgred, u Njemačkoj, Nizozemskoj i Belgiji se urednost plaćanja povećala u 2011. u odnosu na 2008., dok se to isto nije dogodilo u zemljama kao što su Šanjolska, Portugal, Velika Britanija, Italija ili Portugal. Najsvjetliji primjer je zapravo Njemačka u kojoj je čak 74,7 posto faktura plaćeno na vrijeme.
Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj (CID), podsjetio je sudionike što čeka domaće poduzetnike kada Hrvatska uđe u EU.- Da li smo mogli biti bolje pripremljeni i ući u EU razvijeniji, možda smo i mogli. No ako ćemo suditi po nekim drugim primjerima, i razvijenije zemlje od nas koje su ušle u EU, imale su manje koristi od manje razvijenih - napomenuo je Babić, dodavši da su se pojedine industrije ponašale kao ‘razmažena derišta‘ koja ne mogu bez pomoći države, no i da će se neke stvari promijeniti uskoro.
Pojedinci bi možda trebali promijeniti i način pregovaranja, odnosno bolje se pripremiti uz dobar trening, o čemu je govorio trener/konzultant specijaliziran za izvođenje edukacije i savjetovanje iz područja poslovnog pregovaranja Ivica Katanić.
Promjene i novosti za poduzetnike dolaze i iz djelokruga Hrvatskih izvoznika. Kristina Gaća, tajnik Hrvatskih izvoznika, upozorila je na suspenzije i kvote te postupak zatraživanja snižavanja i ukidanja carinskih kvota te na EORI broj; jedinstveni broj koji se dodijeljuje gospodarskim subjektima, a koristi se za identifikaciju u njihovu odnosu s carinskim službama državama EU.- Prvog dana veljače 2013. moći ćete poslati zahtjev Carini koja će određivati taj broj, a identifikacija kreće danom ulaska Hrvatske u EU - napomenula je Gaća.