Oporezivanje kamata nije utjecalo na opseg štednje u hrvatskim bankama, nije potaknulo izvlačenje novca iz njih, a vjerojatno je zanemariv i utjecaj toga poreznog oblika na potrošnju
Od početka 2015. u hrvatski je porezni sustav uvedeno oporezivanje prihoda fizičkih osoba od kamata na štednju. Do tada je Hrvatska oporezivala samo kamate koje su fizičkim osobama isplaćivali subjekti iz nefinancijskog sektora. Prva godina primjene toga novog poreznog oblika prošla je relativno bezbolno. Oporezivanje kamata nije utjecalo na opseg štednje u hrvatskim bankama, nije rezultiralo izvlačenjem novca iz banaka, a vjerojatno je i utjecaj toga poreznog oblika na potrošnju minoran.Porez na prihod od kamata plaća se prema stopi od 12 posto, što je najniža stopa tarife poreza na dohodak. Taj se iznos još povećava za odgovarajuću stopu prireza. Porez na kamate plaća se kao porez po dobitku, što znači da banka ili drugi isplatitelj kamata obračunava porez u trenutku ostvarivanja primitka. Smatra se da je primitak po osnovi kamata od štednje ostvaren u trenutku isplate ili pripisa. Dakle, primitak se smatra ostvarenim onda kad je stjecatelj njime mogao raspolagati. U praksi najčešći su primici od kamata kamate na kunsku i deviznu štednju, kamate po vrijednosnim papirima, kamate na dane zajmove te primici ostvareni na temelju podjele prihoda investicijskog fonda u obliku kamata ako se taj primitak ne oporezuje kao udio u ostvarenoj dobiti.
Inozemne kamate
Oporezuju se kamate koje rezidenti Hrvatske ostvare u tuzemstvu, ali i kamate koje prime iz inozemstva. Stjecatelj kamata dužan je o primljenim iznosima iz inozemstva u roku od osam dana obavijestiti Poreznu upravu ispostavljanjem formulara JOPPD. Pritom se dohodak od kamata ostvaren u stranoj valuti preračunava u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan kad je primitak ostvaren. Ako fizička osoba primi kamate iz države s kojom Hrvatska primjenjuje ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja (Hrvatska ih primjenjuje sa 60 država) i uz uvjet da je u državi izvora ustegnut porez na kamate, hrvatski rezident nema obvezu u Hrvatskoj tijekom godine plaćati predujam poreza na kamate, ali zato mora podnijeti godišnju prijavu poreza na dohodak.
Prijelazno razdoblje
Ustezanje predujma poreza u državi izvora rjeđe je u praksi jer se, prema međunarodnim ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja kamata, u pravilu oporezuje u državi rezidenta. No čak i ako se u Hrvatskoj ne plaćaju predujmovi poreza, primatelj kamata mora u roku od osam dana od ostvarivanja primitka obavijestiti Poreznu upravu o primljenoj svoti. Podnošenje godišnje porezne prijave posljedično može rezultirati većim poreznim opterećenjem nego da je u roku od osam dana nakon ostvarivanja primitka plaćen porez prema stopi od 12 posto. Pri odlučivanju o tome isplati li se u Hrvatskoj platiti predujam poreza, čak i kad nema takve obveze, treba uzeti u obzir ovo porezno pravilo.Porezna stopa od 12 posto primjenjuje se na sve primitke od kamata osim onih po osnovi od kamata koje od 1. siječnja 2015. isplaćuje nefinancijski sektor, a kamate se odnose na razdoblje do kraja 2014. U pravilu riječ je o kamatama na pozajmice fizičkih osoba dane poslovnim subjektima. Kamate koje se odnose na razdoblje do kraja 2014., a isplaćuju se nakon 1. siječnja 2015., oporezuju se stopom poreza od 40 posto uvećano za prirez. Tom prijelaznom odredbom Zakona o porezu na dohodak na određeni se način odstupa od novčanog načela na kojemu se temelji oporezivanje dohotka. No time se izjednačava porezni položaj fizičkih osoba koje su u istom razdoblju ostvarile zaradu od kamata, jer i oni kojima se ta zarada sada isplaćuje plaćaju jednaku stopu poreza na dohodak kako bi bilo da su im kamate isplaćene u godini u kojoj su zarađene.Ne oporezuju se zatezne kamate, kamate na pozitivno stanje na žiroračunu, tekućem i deviznom računu koje su ostvarene od banaka, štedionica i drugih financijskih institucija, i to najviše u visini koju ti isplatitelji plaćaju za pologe po viđenju odnosno ako iznosi najviše do 0,5 posto godišnje. Ne oporezuju se ni kamate primljene po sudskim rješenjima i rješenjima tijela lokalnih jedinica ni kamate na obveznice. Također, ne oporezuju se kamate ostvarene po ugovorima o životnom osiguranju sa štednom komponentom ni kamate ostvarene u obliku prinosa po osnovi dobrovoljne mirovinske štednje.
Obračun u prijavi poreza
Porez na dohodak plaćen kao predujam na primitak od kamata smatra se konačno podmirenom poreznom obvezom. Porezni obveznik koji je zbog nekih drugih dohodaka bio obvezan podnijeti godišnju poreznu prijavu za 2015. nije trebao u tu prijavu uključiti dohodak od kamata. No ako mu je to u interesu, mogao je i taj dohodak uključiti. Porezna će uprava građanima koji nisu podnijeli godišnju poreznu prijavu, a koji bi uključivanjem prihoda od kamata u ukupni godišnji dohodak ostvarili povrat poreza za 2015., u posebnom postupku utvrditi godišnju obvezu poreza i do kraja lipnja 2016. donijeti rješenje o povratu preplaćenog poreza na dohodak.