Operatori na tržištu elektroničkih komunikacija prošle su godine u razvoj infrastrukture, nadogradnju mreža, napredne tehnologije i inovativne usluge uložili više od 2,5 milijarde kuna, a većina njih najavljuje nastavak ulaganja i ove godine, izvijestili su u četvrtak iz Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti.
Kao rezultat takvih ulaganja, na kraju prošle godine bilo je 26 posto više NGA priključaka (pristupne mreže nove generacije) u odnosu na lipanj, a iz HAKOM-a nastavak tog rasta očekuju i u narednom razdoblju s obzirom da je Hrvatski telekom najavio izgradnju novih svjetlovodnih mreža te mu je odlukom HAKOM-a dana mogućnost brže modernizacije bakrene pristupne mreže kako bi se krajnjim korisnicima omogućile NGA brzine. Iz HAKOM-a pritom ističu kako će ulaganja u pristupnu mrežu omogućiti višestruko brži pristup internetu i daljnji razvoj novih usluga.
Porast ulaganja pratio je i rast dostupnosti širokopojasnog pristupa internetu, ali ne i ravnomjerna zastupljenost širokopojasnih priključaka, jer je na kraju četvrtog tromjesečja prošle godine gustoća tog pristupa internetu putem nepokretne mreže bila nešto viša od 23 posto.
Najveća gustoća širokopojasnih priključaka zabilježena je na području Zagreba, od oko 31,5 posto, što je na razini EU prosjeka, dok je u ostalim dijelovima Hrvatske nešto niža.
Rast prihoda od usluga pristupa internetu
Prema podacima HAKOM-a ukupni prihod od usluga pristupa internetu u četvrtom tromjesečju prošle godine iznosio je blizu 895 milijuna kuna, što je porast od 8 posto u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Pritom je gotovo podjednak prihod ostvaren od tih usluga putem nepokretnih i pokretnih mreža, od 434 odnosno 460 milijuna kuna, ali je za nepokretne mreže to bio rast od 1,3 posto, a za pokretne od čak 15 posto. Ukupno je krajem prošle godine bilo 4,2 milijuna priključaka širokopojasnog pristupa internetu ili 8,1 posto više nego krajem 2014.
Pad i u nepokretnim i u pokretnim mrežama
U nepokretnim mrežama nastavljen je pad broja ukupnih priključaka kojih je u četvrtom tromjesečju prošle godine bilo 1,4 milijuna ili 5 posto manje nego u istom razdoblju 2014., dok je ukupni prihod od telefonskih usluga u nepokretnim mrežama pao za 7,2 posto, na 488 milijuna kuna.
Za stanje u pokretnim mrežama krajem prošle godine odnosno u četvrtom tromjesečju iz HAKOM-a kažu da je zbog izostanka sezonskog efekta u odnosu na prethodno treće tromjesečje došlo do pada broja korisnika i prometa, kao i da se zbog porasta korištenja različitih komunikacijskih servisa, poput Vibera, WhatsAppa, Skypea i drugih, nastavio pad broja poslanih SMS i MMS poruka od oko 11 posto u odnosu na isto razdoblje u 2014.
Blago je pao i broj korisnika telefonskih usluga u pokretnim mrežama, za oko 50 tisuća u odnosu na prosinac 2014., pa je lanjski prosinac završen s nešto malo više od 4,41 milijun tih korisnika, dok je ukupni prihod od telefonskih usluga u tim mrežama smanjen za 2,3 posto, na 1,15 milijardi kuna.
- Oko 75 posto stanovnika u Hrvatskoj internetu pristupa putem mobilnih telefona, a s obzirom na rast korištenja mobilnog interneta, kao i sve veće potrebe korisnika za većim brzinama prijenosa podataka, nove tehnologije poput LTE-a preduvjet su buduće umreženosti te time i gospodarskog napretka, napominju iz HAKOM-a.
Smatraju i da je u Hrvatskoj potrebno smanjiti digitalni jaz između urbanih i ruralnih područja za što je, kako kažu, posebno važno omogućiti razvoj širokopojasnog pristupa internetu u slabije naseljenim i manje razvijenim dijelovima Hrvatske.
- Za ulaganja u moderne mreže u manje razvijenim i slabije naseljenim područjima operatori imaju manji poslovni interes, ali se Hrvatskoj za to nudi prilika korištenjem sredstava iz razvojnih fondova EU, poručuju iz HAKOM-a dodajući da smanjenju tog jaza pridonosi i HAKOM-ov program potpora, kojim se ciljanim korisnicima iz takvih područja, poput škola i domova zdravlja, omogućava spajanje na širokopojasni internet, uz stvaranje preduvjeta za spajanje i ostalih korisnika.