Više ili manje veselu, ali zasigurno zanimljivu i dinamičnu novu godinu imat će oni koji se bave prodajom namještaja, električne energije, osiguranja, hotelijerskih usluga, cigareta te proizvoda za opremanje i uređenje doma. To su tržišta na kojima se očekuje najveći ‘fajt’.
Negdje je razlog ulazak novih igrača na tržište, negdje jačanje postojećih akvizicijama.Dugoočekivani dolazak Ikee potkraj ljeta uzburkao je cjelokupno tržište, od izravnih konkurenata trgovaca do proizvođača namještaja. Da će tržišna borba biti žestoka, bilo je jasno od prvog dana, a šef Emmezete Slobodan Školnik najavljivao je da će upotrijebiti ‘sve oružje’ za borbu protiv švedskog diva. Na jedan Ikeein trgovački centar u okolici Zagreba Emmezeta je odgovarila s tri u okolici metropole te još četiri u ostatku Hrvatske. Zasad nema konkretnih podataka o rezultatima poslovanja i posjećenosti u prva tri mjeseca Ikeine prisutnosti u Hrvatskoj, ni konkurencija ne otkriva karte, ali načelno su svi – zadovoljni. Borba je 2014. tek počela, a 2015. mogli bismo vidjeti kakve će biti prve posljedice Ikeina dolaska na tržišne udjele Emmezete, Lesnine i drugih igrača na tržištu. Tri velika morska psa, Ikea, Emmezeta i Lesnina, bore se u maloj bari, pri čemu se pretpostavlja da će veliki igrači proći manje ili više okrznuti, a najdeblji kraj mogli bi izvući domaći igrači.
Pevec na više fronti Emmezeta, osim toga, ima ambiciju postati lider na tržištu bijele tehnike i potrošačke elektronike. Na tom će se tržištu djelomično sukobljavati s Pevecom, tvrtkom koja je uskrsnula nakon stečaja i sada učvršćuje svoj položaj u vrhu tržišta ‘uredi sam’, koje se stalno preslaguje. U osnovnom biznisu, opremanju doma i vrta, Pevec se tuče s Bauhausom i sličnim tvrtkama, a segment bijele tehnike i potrošačke elektronike druga je Pevecova fronta na kojoj nije ništa manje promjena. Nedavnim ugovorom o petogodišnjem zakupu s Agrokorom Pevec ulazi u šest Getroovih objekata, što je velik iskorak kojim premašuje planove zacrtane u srednjoročnoj strategiji te gradi položaj najvećega hrvatskog trgovačkog lanca neprehrambenih proizvoda. Najveći Pevecov centar na Jankomiru preselit će se u prostor konkurenta Baumaxa koji se povlači iz Hrvatske. No pojavio se nov igrač – njemački BauWelt. Prvo BauWeltovo prodajno mjesto otvoreno je u sklopu slavonskobrodskoga trgovačkog centra Supernove, u prostoru u kojem je donedavno poslovao njemački OBI koji se također povukao iz Hrvatske. To je prvi u nizu centara koje BauWelt planira otvoriti i u drugim hrvatskim gradovima, najprije u Varaždinu i Sisku, a strategija im je otvaranje trgovina u sklopu trgovačkih centara Supernova.
HEP-ov mudri potez Nadalje, veliki ‘fajt’ vodi se od ljeta i nastavit će se dogodine na tržištu električne energije. Nakon ulaska u Europsku uniju zaživjela je prava konkurencija ponuđača eletrične energije u segmentu kućanstava, u kojem je dotad suvereno vladao HEP. Izazivači su slovenski GEN-I i njemački RWE, koji su na tržište donijeli niže cijene, a rezultat je to da je od lipnja 2008. (početak liberalizacije tržišta) do danas oko šest posto kupaca prešlo kod opskrbljivača izvan HEP grupe. Slovenski GEN-I u Hrvatsku je došao 2010. i taj dovoljno rani start danas mu je, kažu, osigurao prvo mjesto među novim opskrbljivačima na tržištu. U Hrvatskoj trenutačno drži šesto posto ukupnog udjela, odnosno više od deset posto udjela u kategoriji poduzetništva. RWE Energiju odabralo je 95 tisuća korisnika iz kategorije kućanstva i gotovo četiri tisuće iz kategorije poduzetništva. Ukupno drži oko pet posto udjela na hrvatskom tržištu. No i HEP je povukao prilično mudar potez – umjesto da svim kupcima snizi cijene pod pritiskom konkurencije, ponudio je novu tarifu Hepi s nižim cijenama preko HEP Opskrbe, na koju je dosad prešlo više od sto tisuća kupaca iz kategorije poduzetništva i više od 21 tisuću kupaca iz kategorije kućanstava. Iako liberalizacija tržišta traje relativno kratko, svi su igrači shvatili da osim niže cijene moraju ponuditi dodatne usluge da bi osvojili ili zadržali potrošače. U idućoj godini bitka bi se mogla proširiti i na tržište plina jer je ulazak na to tržište najavljuju i RWE i GEN-I. Zanimljivo će biti i na tržištu osiguranja, na kojem je tržišni lider dobio novoga snažnog vlasnika. Croatia osiguranje u okrilju Adris grupe planira ojačati položaj i u Hrvatskoj i u regiji. Iako ono pomalo gubi tržišni udio, još drži 30-ak posto tržišta prema kriteriju zaračunane premije. Drugi je pojedinačni igrač na hrvatskom tržištu Allianz s udjelom od oko 15 posto, a treći Euroherc osiguranje koje drži oko 10 posto tržišta. No ako se uzme u obzir grupa, onda se Koncern Agram, u čijem su sastavu osim Euroherca još Jadransko osiguranje, Sunce osiguranje i Agram Life i koji drži od 16 do 17 posto tržišnog udjela, i Allianz bore za drugo mjesto. Osnaženo Croatia osiguranje sigurno će unijeti nov tempo na tržište i biti nov izazov za konkurente. Sve to u vrijeme pada bruto zaračunanih premija, na što najviše utječu autoosiguranja, ujedno najveći osiguravateljski segment, u kojem se osiguravatelji bore rušenjem cijena, što topi profit u cijeloj industriji. Osim preslagivanja tržišnih udjela kriza je natjerala osiguravatelje da razmisle i o novima prodajnim kanalima – iako će i dalje najviše oslanjati na ugovorne zastupnike, pada važnost podružnica, a raste uloga banaka te interneta kao prodajnog kanala.
Novi lider u hotelijerstvu U hotelijerskom biznisu dogodile su se pak promjene na vrhu pa se u 2015. ulazi s novim liderom – Lukšić grupom. Preuzevši umaški Istraturist od Zagrebačke banke, porečka Plava laguna u vlasništvu Lukšić grupe postala je najveća turistička grupacija u Hrvatskoj koja raspolaže s oko 46 tisuća kreveta i prihodom od 1,4 milijarde kuna. Valamar, koji je do sada držao prvu poziciju, na drugom je mjestu, a treća je Adrisova Maistra koja je nastavila konsolidaciju sektora kupnjom dubrovačkog Hilton Imperiala, ojačavši tako svoj položaj i proširivši se iz Istre na Dubrovnik. U novu godinu i novu sezonu ulazi se, dakle, s presloženim pozicijama i novim izazovima.
Novu dinamiku u prehrambenoj industriji donijela je i Atlantic Grupa svojim potezima. Iako se ne može mjeriti s akvizicijom Droge Kolinske, Atlanticov ulazak u proizvodnju čipsa i akvizicija srbijanske Bakine tajne izazvat će daljnji ‘fajt’ s konkurentima na domaćem i regionalnom tržištu. Nakon kave i pokretanjem proizvodnje Chipsosa uz već etablirani flips brend Smoki Atlantic je postao veliki konkurent Francku i u cjelokupnom segmentu ‘snacka’. Iako velikim dijelom zahvaljujući partnerskim odnosima s Todorićevim Konzumom Franck još čvrsto brani vodeću poziciju na hrvatskom tržištu, ambiciozni Atlantic, koji vlada u regiji, snažim rastom nagriza te udjele sa svojim brendovima Barcafféom, Smokijem i sada Chipsosom. Akvizicijom Bakine tajne, čiji asortiman obuhvaća delikatesne slane namaze i umake, slatke te prirodne sirupe i sokove od svježeg voća i povrća, Atlantic je bacio dodatnu rukavicu u lice Podravci. Iako je riječ o relativno malom proizvođaču, Bakina tajna ima jake brendove i velik regionalni i globalni potencijal.
Vječni konkurenti Neće biti mirno ni na maloprodajnom tržištu robe široke potrošnje. Lideru Konzumu i dalje će najveći trn u oku biti njemačka trgovačka braća Lidl i Kaufland (Schwartz grupa). Konzum u novu godinu ulazi znatno osnažen nakon akvizicije slovenskog Mercatora, no Lidlov rast, a ako mu pridružimo i Kaufland, tržišnog lidera ne može ostaviti ravnodušnim. Iako je Konzum prema prihodu i tržišnom udjelu i dalje uvjerljivo vodeći trgovački lanac koji je s Mercatorom dodatno ojačao, posljednjih godina stagnira dok Lidl i Kaufland konsatno rastu. Politika niskih cijena bila je pun pogodak u recesiji i samo o tempu Lidlova i Kauflandova investiranja ovisi koliko će brzo osvojiti hrvatsko tržište. Tržišni udio Konzuma i Mercatora nakon spajanja i provedenih mjera trebao bi biti 30-ak posto, a Lidl i Kaufland zajedno se približavaju 20 posto udjela. Vječni su konkurenti na uvijek dinamičnom tržištu HT i Vipnet, koji su nakon pada konkurencije u fiksnoj telefoniji i s Tele2 koji ne prati ritam ulaganja vodećeg dvojca zapravo podijelili telekomunikacijsko tržište. Vipnet je akvizicijom B.neta zaokružio svoju ponudu, a konkurentska borba već se neko vrijeme sve više seli na teren ICT usluga. Stoga se i u idućoj godini očekuje da će investicije u mobilni i fiksni ‘broadband’ te razne ICT usluge koje se temelje na njemu biti u žarištu dvaju konkurenata. Nastavak borbe za opstanak očekuje se u industriji šećera. To su tržište doslovno podijelili Viro i Sladorana obitelji Zadro te Tvornica šećera Osijek Marka Pipunića, a zbog osjetnog pada cijene šećera na svjetskim burzama, smanjene kvote hrvatskim šećeranama nakon ulaska Hrvatske u EU i bespoštedne utakmice na tržištu šećera svi su u teškoj situaciji pa bi 2015. mogla biti prijelomna godina.
Nalet globalnih igrača Teren na kojem se očekuju znatne promjene u 2015. jest i tržište cigareta s obzirom na namjeru Adris grupe da proda TDR, aktualnog lidera u tom biznisu. S obzirom na to da im taj segment već godinama gubi dah pred naletom jake globalne konkurencije (tržišni udio TDR-a je pao na manje od 60 posto i kontinuirano pada), u Rovinju je donesena strateška odluka da se proda duhanski biznis. Među zainteresiranima su, neslužbeno, Japanci (Japan Tobacco International) i Kinezi (China National Tobacco Corporation), ali i iznenađenje je uvijek moguće. U svakom slučaju, bilo da TDR kupi novi ili postojeći igrač, na tržištu će se dogoditi tektonske promjene i konkurencija će morati pripremiti nove taktike tržišne borbe.S obzirom na izazove koje donosi dugotrajna recesija sigurno je, ni na drugim tržištima neće biti mirno. Pitanje je samo hoće li razlog biti dolazak novih igrača i akvizicije ili propadanje kompanija.
Deset najvećih tržišnih ‘fajtova’ u 2015.1. Ikea vs. Emmezeta i Lesnina2. HEP vs. RWE i GEN-I3. Croatia osiguranje vs. Allianz i Agram4. Pevec vs. Bauhaus 5. Lukšić grupa vs. Valamar i Maistra6. Atlantic Grupa vs. Franck i Podravka7. Konzum vs. Lidl i Kaufland8. HT vs. Vipnet9. Viro i Sladorana vs. Tvornica šećera Osijek10. TDR vs. Philip Morris, Japan Tobacco...