Tečaj je ojačao na pretkriznu razinu, no tad izvoz nije bio najvažnija sastavnica rasta BDP-a kao danas. Zato bi HNB-ovo oklijevanje s intervencijama na deviznom tržištu moglo biti pogubno i za ovakav, slabašan rast BDP-a
Od početka godine kuna je ojačala za 2,7 posto. Čini se zanemarivo? Evo kako to izgleda na terenu: poduzetnik iz drvne branše koji se potpuno okrenuo izvozu (Njemačka, Italija, Švicarska) prodajom zarađenih deviza u ovome kratkom dijelu godine izgubio je oko osam tisuća kuna! Izvozno orijentirana tvrtka iz sjeverozapadne Hrvatske sa 150 zaposlenih također zarađuje u eurima. Da bi isplatila plaće, morala je prodati eure. Na tečajnim je razlikama u samo jednome mjesecu izgubila deset tisuća kuna! Cijela Varaždinska županija, koja na godinu izveze vrijednost od milijardu eura, s dosadašnjim jačanjem kune na godišnjoj razini gubi 27 milijuna eura! Kako stvari sada stoje, pritisci na rast vrijednosti kune do kraja godine još će jačati. Ovako jaka nije bila od rujna 2012. No iz HGK-ove analitike poručuju da je prosječni godišnji tečaj kune prema euru u 2015. bio za 5,3 posto niži nego u 2008., tako da se njezina prosječna vrijednost u prva četiri mjeseca vratila na razinu istog razdoblja te pretkrizne godine.
– Riječ je o uvjetima u kojima su izvoznici već poslovali, a ne o novonastaloj situaciji – poručuju.
Boris Vujčić rekao je da je jačanje kune prije turističke sezone posljedica suficita u trgovini s inozemstvom jer više izvozimo nego što uvozimo. Pritisak na aprecijaciju kune, s druge strane, povećavat će se i povlačenjem novca iz EU, ali HNB će ostati dosljedan u zaštiti stabilnosti tečaja. No u HNB-u ne obašnjavaju kad će intervenirati.
O ovoj temi više možete pročitati u novom broju Lidera koji je na kioscima, a sada vam donosimo razloge zbog kojih će kuna još jačati i razloge za jačanje kune.
Tri razloga zbog kojih će kuna još jačati1. ubrzavat će se priljev sredstava putem Europske investicijske banke i strukturnih fondova 2. privatizacijski proces i investicije koje se najavljuju (zbog špekulativnih očekivanja i eventualne supstitucije dijela devizne štednje/ imovine kunskim ulaganjima, ali i zbog privlačenja stranoga kapitala)3. Europska središnja banka i u 2016. omogućavat će povoljne uvjete zaduživanja, pa se ne isključuje nastavak usmjerenosti korporativnoga sektora na strana tržišta kapitala i priljev deviza na toj osnovi
Deset razloga za jačanje kune1. trend suficita tekućeg računa platne bilance2. rast izvoza3. raniji početak turističke predsezone 4. oporavak gospodarske aktivnosti 5. najava novog izdavanja državnih obveznica u inozemstvu u godini u kojoj ne dospijevaju inozemne obveznice 6. ciklus razduživanja kreditnih institucija približava se završetku7. slabije izraženi fiskalni rizici 8. slabija potražnja korporativnog sektora za devizama9. rast potražnje građana za kunskim kreditima bez valutne klauzule (uključujući konverzije prije odobrenih kredita s valutnom klauzulom u čiste kunske)10. zbog promjene europske regulative financijska industrija smanjuje izloženost prema državnim obveznicama denominiranima u stranim valutama