Prvi podatkovni centar u Hrvatskoj, koji ima ambiciju postati i najveći u regiji, uskoro očekuje završetak svoje prve faze u Jastrebarskom.
O potencijalu projekta vrijednog 140 milijuna kuna, u koji je 40 milijuna kuna uložio fond Nexus Private Equity Partners, govori Krešo Troha, član Uprave tvrtke Podatkovni centar Križ.
• U kojoj je fazi gradnja podatkovnog centra, odakle se financira projekt, osim ulaganja fonda Nexus, i kada se očekuje povrat investicije?
- Prva faza na lokaciji Jalševac u Jastrebarskom teče prema planu, u ovom je trenutku gotova projektna dokumentacija i završavamo s ugovaranjem izvođača. Završni građevinski radovi počet će sredinom ovog mjeseca, a završetak se očekuje u rujnu kad se planira i početak rada. Plan za drugu fazu na lokaciji u poslovnoj zoni Križ nije promijenjen i počinjemo nakon što završe radovi prve faze. Struktura financiranja je složena tako da je trenutačno osigurano potpuno financiranje prve faze. Na kraju će se projekt financirati kombinacijom vlasničkog kapitala i kreditnih instrumenta.
• Kako bi ovaj podatkovni centar trebao utjecati na razvoj cijele industrije ICT-a u Hrvatskoj, što on točno nudi korisnicima?
- Podatkovni centri Datacross trebali bi utjecati na ubrzan razvoj industrije ICT-a ne samo na hrvatskom tržištu nego i u regiji. Izgradnjom ove infrastrukture planiramo omogućiti hrvatskim tvrtkama da izađu zajedno s nama na međunarodno tržište usluga ICT-a. Danas nije neuobičajeno da međunarodne korporacije svoje servise smještaju u ovakve regionalne centre. Nadamo se da će domaća industrija ICT-a prepoznati tu priliku. Korisnicima nudimo kvalitetnu i 24 sata nadziranu infrastrukturu za pouzdan i siguran smještaj servisa ICT-a uz odličnu telekomunikacijsku povezanost neovisnu o telekom-operaterima, i unutar Hrvatske i međunarodno. Osim toga nudimo i potpuna kompletna rješenja za nastavak poslovanja (business continuity&disaster recovery), što ne uključuje samo smještaj pričuvne opreme korisnika nego i radna mjesta za njihove zaposlenike te preuzimanje dijela procesa za uspostavu sustava za nastavak poslovanja u slučaju havarije u njihovim sjedištima. Sve usluge pružaju se prema modelu SLA ugovora gdje korisnik točno zna što plaća i može vrlo transparentno kontrolirati troškove.
• Ima li upita korisnika, imate li već neki potpisani ugovor i na koje tržište i korisnike ciljate?
- Imamo puno upita, ali i konkretnih dogovora. Realno u Hrvatskoj nema sličnog kompleksa, a tvrtke i institucije kojima je takva usluga potrebna imale su ograničene opcije. U Hrvatskoj ciljamo uglavnom na financijski sektor, međunarodne i domaće korporacije koje imaju propisane minimalne standarde za podatkovne centre. Osim toga postoji moguća suradnja s tijelima državne uprave. Smatramo da bi Vlada mogla znatno konsolidirati svoje troškove u pogledu investiranja i održavanja niza malih sistemskih soba po raznim tijelima državne uprave. Dio kapaciteta plasirat ćemo na međunarodno tržište.