Milijardu kuna uložila je država u navodnjavanje 13 tisuća hektara, ali ne zna koliko se od toga zaista navodnjava. Upućeni procjenjuju da je riječ o najviše 1300 hektara
- Nastavi li Hrvatska navodnjavati poljoprivredna zemljišta a da prije dobro ne razmisli što ćemo proizvoditi i koja su nam područja prioritetna u gradnji kanala, bacit ćemo taj uloženi novac!
Riječi su to našeg sugovornika, vlasnika velike poljoprivredne tvrtke koji je kritizirao velike hrvatske planove, motivirane ponajprije prikupljanjem političkih bodova, a ne osmišljenim planiranjem razvoja domaće poljoprivrede.
U sklopu Nacionalnoga projekta navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem i vodama u Hrvatskoj (NAPNAV), prihvaćenoga 2005., u vrijeme vlade premijera Sanadera, do Milanovićeve vlade uloženo je milijardu kuna. S tim ulaganjima bilo je predviđeno navodnjavanje 13 tisuća hektara, no za sada nema službenih podataka o tome koliko se od toga zaista navodnjava. Prema tvrdnjama našega dobro upućenog sugovornika, ako se u ovom trenutku navodnjava i deset posto navedenih površina, bila bi to optimistična procjena.
O čemu ovise odluke
Kaže kako su najbolji primjer, blago rečeno stihijskog, ulaska u te projekte kanali Gat – Veliškovci pokraj Belišća, Kapinci – Vaška u Općini Sopje pokraj Slatine te kanal Sinjsko polje. Naš drugi sugovornik, koji je nekad radio u Ministarstvu poljoprivrede, kaže da je svim vladama neovisno o političkoj orijentaciji zajedničko da nisu previše razmišljale o tome.
Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Lidera.