Unipor grupa, tvrtka u stečaju, prije nekoliko je dana prodala 36.437 Viaduktovih dionica novoosnovanom poduzeću Via kontrolu. Iza te transakcije krije se rješenje dugogodišnjeg pokušaja Viadukta, na čijem je čelu Joško Mikulić, da u svoje okrilje vrati 7,9 posto dionica koje su bile predmetom spora 12 godina.
Prema podacima iz Sudskog registra osnivač Via kontrola, prijavljenoga na Viaduktovoj adresi, upravo je Unipor grupa, a kao osoba ovlaštena za zastupanje naveden je Tomislav Hrvoić, Viaduktov zaposlenik. Objašnjenje tog akvizicijskog rašomona dala nam je stečajna upraviteljica Unipor grupe Davorka Huljev. Upravo je ona na Visokome trgovačkom sudu dobila spor protiv dvojice bivših vlasnika Unipora Mladena Sokolića i Danka Franetića koji su paket dionica Viadukta prebacili na sebe kao privatne osobe i uspjela ih nakon dvanaestak godina procesa vratiti u stečajnu masu. U međuvremenu je Viadukt otkupio većinu tražbina (98 posto) od svih vjerovnika koji nisu htjeli čekati da sudski procesi završe te je tako postao i većinski vlasnik Unipor grupe. Nakon toga preostalo im je samo strpljivo i neizvjesno čekanje da sudski spor završi, a kad je on okončan pozitivnim rješenjem, dali su nalog da se ide u provedbu stečajnog plana upravo zbog toga da golemi paket njihovih dionica ostane u njihovu vlasništvu i da se ne dogodi udar na poslovanje.– Stečajni plan proveden je tako da se osnuje nova tvrtka i da Viadukt kao većinski vlasnik pretvori svoja potraživanja u ulog. U prvoj je fazi novoosnovana tvrtka bila u vlasništvu Unipor grupe u stečaju, koja ju je osnovala sa svojim dionicama, a onda je u drugoj fazi Viadukt potraživanja koja ima od Unipor grupe zamijenio udjelima u novoj tvrtki i tako, zapravo, stekao 7,9 posto vlastitih dionica – objasnila nam je Huljev, istaknuvši da je cijela priča, prema njezinu mišljenju, izvedena najpametnije što se moglo. Viadukt je spomenuti otkup stajao malo manje od devet milijuna kuna, a nakon objave o preuzimanju tržište je reagiralo negativno i cijena dionice pala je za oko 3,3 posto. Zvuči kontradiktorno, ali zapravo nije teško razumjeti uzevši u obzir da je isti paket dionica prije krize vrijedio čak 107 milijuna kuna.