Jan Marinac (MBA) predsjednik je Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, koja pokušava promijeniti sliku o poljoprivrednicima. S 28 godina s tri prijatelja i sâm obrađuje 100 hektara zemlje, a kao predsjednik Udruge ima ambiciozne planove kako opet popularizirati poduzetništvo.
Lobiranje u parlamentu, edukacija, ali i izrada projekata za povlačenje sredstava iz fondova EU neki su od ciljeva koje Udruga ima od svojeg početka. Za razliku od starijih kolega mladi poljoprivrednici do 40 godina nemaju problema s resornim ministrima, a poticaji i potpore nisu im glavni izvor novca. Okreću se novim kulturama, pogotovo povrtlarstvu, koje je profitabilnije. Ipak, i mladi poljoprivrednici imaju svoje probleme.
• Hrvatska je poljoprivreda prema prosjeku godina poljoprivrednika prilično stara. Koliko se mladih bavi poljoprivredom?- U Hrvatskoj je stanje lošije nego u Europskoj uniji, samo je četiri posto aktivnih mladih poljoprivrednika, a u Uniji ih je oko sedam posto. Europska je unija prepoznala taj problem i u novi je plan ruralnog razvoja stavila upravo naglasak na mlade poljoprivrednike kao nositelje razvoja. Važnost tog područja u Europi najbolje potvrđuje činjenica da je gotovo polovica proračuna EU namijenjena poljoprivredi.
• Hrvatska će kao i ostale zemlje iz Fonda za ruralni razvoj dva posto omotnice namijeniti mladim poduzetnicima. Jesu li to dovoljna sredstva?- Na godinu je tako osigurano 57 milijuna kuna. Zadovoljni smo jer to je maksimum koji smo mogli dobiti. U fazama pregovara namjeravali smo isposlovati više, ali jednostavno više se nije moglo progurati jer države u prošlom razdobolju nisu povukle sva sredstva pa je na kraju dogovoreno oko dva posto. Očekujemo da ćemo tek u trećoj ili četvrtoj godini početi povlačiti veća sredstava, ali teško je očekivati stopostotnu uspješnost odmah.
• Koji su najveći problemi s kojima se susreću mladi poduzetnici?- Najveći su problemi dostupnost zemlje i izvori finaciranja, za što se nadamo da će se riješiti novim programskim planom ruralnoga razvoja. Problem je i obrazovanje mladih poljoprivrednika, na njihovom obrazovanju planiramo najviše raditi kako bi znali lakše doći do novca, odabrati prave kulture za uzgajanje, plasirati proizvode, sve to uza što profitabilniji agrobiznis. Velik je problem skupa, rasparcelizirana zemlja, koja je uza sve to opterećna birokracijom. Ako se netko želi početi baviti poljoprivredom, mora mu se omogućiti da obrađuje veće količine zemlje kako bi posao bio isplativ. Predlagali smo da mladi imaju prednost kod zakupa državne zemlje i odgovor još uvijek čekamo. Tako se to radi u drugim uređenim europskim državama.
>>> Cijeli intervju pročitajte u tiskanom izdanju Lidera