Zlato, zlato i zlato... Nakon kaosa kojeg je na financijskim tržištima prouzročio prošlotjedni britanski referendum cijena zlata dosegnula je novi dvogodišnji vrhunac od 1,358 dolara za uncu jer su ulagači bili neskloni drugim imovinama u kombinaciji s pretpostavkama da će Brexit utjecati na proces podizanja kamatnih stopa u SAD-u. Osim plemenitih metala, većina imovine na robnim tržištima tjedan je završila u padu, poručuju iz Saxo banke.
- Izglasavanje Brexita potaknuo je globalnu makroekonomsku zabrinutost, što se odrazilo i na pad cijena industrijskih metala, osim bakra koji je bio jedna od uspješnijih roba prošlog tjedna, bez obzira što je i njegova vrijednost pala najviše kada se pogleda razdoblje od početka godine – pojašnjava Ole Hansen, rukovoditelj za robna tržišta u Saxo banci i ponavlja da jačanje dolara nije zaustavilo oporavak cijene zlata što je utjecalo na još jači rast cijene u eurima. S obzirom na sumnje u funkcioniranje Europske unije, ulagači neskloni rizicima zasigurno će profitirati sa zlatom denominiranim u eurima.
Pomutnja na tržištu potaknula je i pad cijene sirove nafte tipa Brent i WTI za više od šest posto prije nego što su se cijene ustalile, poručuju iz Saxo banke.
- Vjerujemo da nije bilo prevelike štete i da će se cijene kratkoročno stabilizirati na oko 45 dolara za barel. Tržište naftom već je u procesu stabilizacije, a najveći je rizik činjenica da fondovi drže duge pozicije vrijedne skoro 600 milijuna barela za oba tipa Brent i WTI. Duže razdoblje tržišne pomutnje moglo bi izazvati dodatnu prodaju otežavajući situaciju i oporavak – komentira Hansen.
Ukupno gledajući Bloombergov Commodity Index zabilježio je drugi najveći tjedni pad u ovoj godini, a najmanje zarade ostvarivale su se u poljoprivrednom sektoru jer su špekulativni kupci računali na rast cijene ponajprije soje, kukuruza i šećera, s najvećim prometom u zadnje dvije godine, zaključuju iz Saxo banke.