Sudeći prema statističkim podacima o pravnim osobama kao počiniteljima kaznenih djela, u Hrvatskoj gospodarskoga kriminala gotovo nema. Ili ga je gotovo nemoguće dokazati. Naime, posljednje dvije godine sudovi su donijeli po 31 presudu kojima proglašavaju tvrtke odgovornima za neka kaznena djela. Od 758 lani prijavljenih tvrtki optužnice su podignute u 99 slučajeva, što je samo 13 posto. Do presude broj pada na samo četiri posto tvrtki koje su proglašene odgovornima. To je uvjerljivo najmanje presuda i najlošiji ‘postotak šuta‘ u pravosuđu u posljednjem desetljeću, a ni kazne nisu baš neke: tri presude od pet do deset tisuća kuna, dvadeset presuda od deset do dvadeset tisuća kuna te osam presuda od dvadeset do pedeset tisuća kuna, uz oduzimanje imovinske koristi u tri slučaja.
Premda premijeri niti prijavljuju niti optužuju niti presuđuju, indikativno je da je u posljednjoj punoj godini Sanaderova mandata (u 2008.) bilo samo 666 prijavljenih tvrtki, što je apsolutni minimum u proteklom desetljeću. U dvije i pol godine mandata Jadranke Kosor taj se broj više nego udvostručio – na 1508 prijava. U ‘Milanovićevoj eri‘ pritisak je popustio, Orešković u svojih deset mjeseci malo je zaoštrio, a za Plenkovića opet svjedočimo popuštanju presije.
Dodatna je zanimljivost u iščitavanju efikasnosti pravosuđa. U Milanovićevu mandatu doguralo se i do više od pedeset posto podignutih optužnica (51,19 posto u 2013.), a presude su se donosile u više od osamnaest posto prijavljenih slučajeva. Posljednje dvije godine ta je efikasnost spala na oko mizernih četiri posto. Dakle, to je aktualna vjerojatnost da tvrtka bude kažnjena zbog kaznenoga djela. Prema toj logici, rizik je malen pa bi se moglo reći da se gospodarski zločin isplati. No poslovni račun vjerojatnosti ipak je znatno kompliciraniji.
U igru brojeva treba uračunati osobne rizike poduzetnika i menadžera. Doduše, i njihova kaznena djela teško se dokazuju, ali privođenje u lisičinama pred kamerama nerijetko je dovoljna kazna koju neće isprati ni sve pravomoćne oslobađajuće presude jer tvrtka obično nakon pravosudnoga javnog linča ode u propast.