Usprkos svesrdnom trudu medija, kako zapadnih tako i nekih domaćih, da rad od kuće prikažu praktički revolucionarnim izumom koji nam je pandemija dala, kao da nije postojao prije, veći dio tvrtki vratio se starom normalnom, poneke su odabrale hibridnu varijantu, a samo je manjina potpuno ostala vjerna radu na daljinu. Prednosti takva načina rada postoje, ali mnogi su tijekom protekle dvije godine shvatili 'da je uživo ipak uživo', odnosno da nije poželjno posve eliminirati dolazak u ured. Kakva je situacija u hrvatskim tvrtkama provjerila je u temi tjedna Ksenija Puškarić.
Premda se na prvi pogled ne čini tako, veća inflacija uz ograničen rast rashoda značila bi lakše ostvarivanje planiranog udjela javnog duga u BDP-u zato što se u izračunu upotrebljava nominalni BDP. Ipak, posljedice zatezanja monetarne politike dviju najvažnijih središnjih banaka na svijetu, FED-a i ECB-a, neizbježno će nepovoljno utjecati na dosad vrlo vješto žongliranje ministra Marića javnim dugom. Loša je vijest da će kamate rasti, ali dobra je što ulazimo u eurozonu pa će premija rizika zahvaljujući tomu biti pod kontrolom. Loše je što smo se skuplje zadužili, a dobro što je to ipak jeftinije nego prije. O javnim financijama piše Antonija Knežević.
Više nego ikada prije globalna ekonomija dijeli jednaku sudbinu. Da, neke su zemlje više pogođene, neke manje, no globalno smo u istome loncu, onom inflacijskom. Iako je glavni zadatak većine središnjih banaka kontrola cijena, dakle inflacije, ekonomisti su nakon iskustva helikopterskoga novca u prošloj financijskoj krizi koji nije iz naftalina izvukao inflaciju nekako uvjeravali da je taj fenomen prošlo svršeno vrijeme. Ili da barem imamo na raspolaganju sve moguće alate kako bismo ga držali pod kontrolom. Čini se da smo si mazali oči jer ne samo da važemo između inflacije i recesije nego su i stope po zemljama toliko različite da se čini kako globalno isti uzroci u pojedinim zemljama rađaju posve različitu inflaciju, od dva posto u Japanu ili Švicarskoj do gotovo šezdeset posto u Turskoj. Pa smo odgovor na zbunjujuće trendove potražili kod Vladimira Gligorova iz Bečkog instituta za međunarodne odnose s kojim je razgovarala Gordana Gelenčer.
Novi broj donosi i nastavak poslovne scene, a naši novinari sada češljaju Karlovačku županiju. Također, u novom broju čitajte i o Zakonu o radu koji je izgleda puko zadovoljavanje forme kako bi se otključalo 795 milijuna eura te o pokusima na životinjama bez koji se očito ne može.gor
Uz novi broj stiže i poseban prilog IT rješenja i podatkovni centri.