Posljednjih tjedana govori se o sezonskim rupama, slabijem bukiranju za srpanj i kolovoz, većinom u privatnom smještaju. Na društvenim mrežama čitatelji objavljuju komentare da više ne čitaju tekstove o turizmu u predsezoni. Nitko ih i ne može kriviti zbog toga. Osim što se prosječnom čitatelju već vrti u glavi od brojenja turista i vozila na cestama (a brojalica je tek počela), najesen sve završi pričom o rekordnoj turističkoj sezoni, a iznajmljivač koji je kukao potpisuje ugovor o kupnji stana u metropoli. Priča o lošem početku sezone stara je koliko i sezona, no ovoga puta u uobičajenoj kuknjavi iznajmljivača možda i ima razloga za zabrinutost. Ne toliko zbog više ili manje gostiju koliko zbog mogućnosti da će ovo biti presudna sezona u kojoj će nam se rentijerska (ne)logika napokon obiti o glavu. O turizmu i najavljenom kolapsu omiljenoga koncepta ‘zimmer frei‘, piše Željka Laslavić.
Zahvaljujući velikom iskustvu i više od tri desetljeća provedena u financijskom svijetu investicijskih proizvoda i usluga, Milan Horvat, predsjednik Uprave FIMA-e Plus, definitivno ima sjajan uvid ne samo u događaje na tržištu kapitala nego i u ekonomska zbivanja u Hrvatskoj i svijetu. Svoje znanje redovito nesebično dijeli na LinekdInu, gdje njegove tekstove i analize prati više od 40 tisuća ljudi. Osim o tržištu kapitala i investiranju, s njim smo stoga razgovarali i o cijelom nizu drugih tema, od poreznog sustava, mirovinskih fondova do gospodarskog rasta i potencijalne recesije. S Horvatom je razgovarala Antonija Knežević.
Europska Kina ili ipak nešto kvalitetnije? Bez obzira na to kupujemo li poljski namještaj, odjeću, hranu ili nešto četvrto, naviknuli smo da za ne baš skromnu cijenu kupujemo velike količine skromne kvalitete. Taman nekako poput Kine (taman, jer ipak je riječ o velikoj europskoj državi skupljih ukupnih ulaznih troškova). Sličnosti Poljske s Kinom ovdje ne završavaju. Danas kada kažemo ‘Poljska‘ ne mislimo toliko na ekonomski uspjeh, više nam se vrti film radikalnih religijskih koncepata, zabrane pobačaja, izborne pobjede populističkih opcija, žestokoga kritiziranja svakog pokušaja odvajanja EU-a od SAD-a što, recimo, zagovara francuski predsjednik Emmanuel Macron. Premda je najveća istočnoeuropska članica prešla put od miljenice do enfant terriblea Europske unije, njezina ekonomija kontinuirano raste otkako se srušila željezna zavjesa. Nije ju zaustavila ni žestoka recesija 2008., naprotiv, ni dugotrajni sukob s Bruxellesom ni rat u Ukrajini, što je kvalificira za detaljnu analizu i izvlačenje pouka primjenjivih u Hrvatskoj. Što možemo naučiti od Poljske saznala je Gordana Gelenčer u temi tjedna.
Da Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) nije organiziran kao državna ustanova, bio bi, prema prihodima, najveća tvrtka u Hrvatskoj. HZMO-ovi prihodi u 2022. iznosili su 6,49 milijardi eura, što je 1,84 milijarde eura, odnosno 40 posto, više od vodeće Ine. Prema toj logici, u sâm vrh – između Ine i PPD-a – s 4,5 milijardi eura prihoda plasirao bi se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO). O vodećim hrvatskim institucijama piše Goran Litvan.
Uz novi broj stiže i poseban prilog ‘Transport, špedicija i izvoznici‘